Visoki predstavnik Christian Schmidt već je u svojoj četvrtoj godini mandata u Bosni i Hercegovini i do sada je donio više odluka i izvršio nekoliko izmjena zakona, među kojima je presudno utjecao na formiranje Vlade FBiH u travnju 2023., donio izmjene Izbornog zakona u izbornoj noći i još mnogo toga. No, već nekoliko mjeseci je skoro pa nevidljiv.
Kraj mandata američkog veleposlanika u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja polovinom veljače označio je i početak tišine iz OHR-a. Javna je politička tajna da je najveći utjecaj na rad i odluke Schmidta upravo imao Murphy, piše portal Klix.ba.
Europska unija je u tom kontekstu bila rezervirana ili u najvećem broju slučajeva protiv intervencija visokog predstavnika, izuzev u slučaju nametanja odluke koja je vodila formiranju Vlade FBiH.
Odlaskom Murphyja u potpunosti je minimizirana podrška za aktivnije djelovanje Schmidta, a i domaći politički lideri poput predsjednika HDZ-a Dragana Čovića otvoreno su govorili kako visoki predstavnik više neće nametnuti nijednu odluku.
U kontekstu aktualnih političkih dešavanja, ali i sigurnosne krize reakcije OHR-a su prilično rezervirane i diplomatski usmjerene, bez vidljive intencije i snage koja može utjecati na smirivanje krize i zaustavljanje Milorada Dodika koji je osumnjičen za napad na ustavni poredak.
Iako je OHR pa i sam Schmidt slao poruke kako je odgovornost na domaćim političkim liderima za zaštitu institucija, postavlja se pitanje kako je moguće da je Schmidt reagirao za mnogo manje političke poteze, a u jeku napad na državu jedva da je vidljiv u javnosti.
A razlog takvog stanja može se samo tražiti u nastaloj tišini iz američkog veleposlanstva poslije odlaska Murphyja i dodatnoj činjenici da Europska unija uopće ne računa na OHR kao dio rješenja problema.
