Mađarski premijer Viktor Orbán mogao bi pronaći podršku na neočekivanim mjestima za svoj pokušaj sprječavanja pridruživanja Ukrajine Europskoj uniji, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Uoči okupljanja čelnika EU u Kopenhagenu 1. listopada, predsjednik Europskog vijeća António Costa lobira kod europskih čelnika da pronađu način da zaobiđu mađarsko protivljenje pridruživanju Kijeva, kao i druge zaustavljene kandidature za članstvo, piše Politico.
Portugalski političar ponudio je promjenu pravila EU kako bi se omogućilo otvaranje formalnih pregovora o pridruživanju uz odobrenje kvalificirane većine čelnika, umjesto jednoglasnog pristanka kako je trenutno potrebno.
Međutim, Costin plan izaziva kontroverze. Dok je Orbán najbliži predsjedniku Vladimiru Putinu i najneprijateljskiji prema Ukrajini, drugi čelnici imaju vrlo različite motive za pridruživanje njemu, prvenstveno kako bi obranili vlastito pravo veta.
Plan se suočava s otporom nekoliko zemalja EU, uključujući Francusku, Nizozemsku i Grčku, i malo je vjerojatno da će dobiti široku podršku u Danskoj, prema riječima triju diplomata EU i dužnosnika francuskog predsjednika koji su razgovarali s Politicom.
Zabrinutost među tim državama je da bi promjena pravila pristupanja ograničila njihovu vlastitu sposobnost blokiranja kandidatura za članstvo koje smatraju problematičnima, rekli su isti izvori.
Costin prijedlog otvorio bi put naprijed ne samo za Ukrajinu, čija je kandidatura mjesecima blokirana zbog Orbánovog veta, već i za Moldaviju, budući da su kandidature dviju zemalja povezane.
Prema riječima visokog dužnosnika EU-a, Costin prijedlog bit će na stolu u srijedu u Kopenhagenu, zajedno s još jednim prijedlogom o korištenju zamrznutih ruskih sredstava za pomoć Ukrajini.
Von der Leyen je više puta izjavila da Ukrajina “pripada EU-u”, tvrdeći da bi Kijev mogao postati punopravni član bloka od 27 zemalja do 2030. ako nastavi s pravosudnim i ekonomskim reformama.
Kijev je već proveo pravosudne reforme i vodio opsežne razgovore s partnerima u Bruxellesu, ali pravno gledano, pregovori još nisu započeli. To je zato što, prema trenutnim pravilima, Mađarska može blokirati formalne pregovore.
Moldavija je u istoj situaciji. Kišinjevski zahtjev za pridruživanje EU, koji je predsjednica Maia Sandu učinila središnjim dijelom svoje kampanje uoči prošlonedjeljnih parlamentarnih izbora, vezan je za ukrajinski, što znači da ne može napredovati sve dok je Kijev blokiran.
Zastoj nosi političke posljedice i za Sandu i za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, jer obojica predstavljaju buduće članstvo u EU kao alternativu ruskoj sferi utjecaja.
Costina inicijativa dobila je podršku ovog tjedna i od Europske komisije, gdje dužnosnici privatno kažu da je trenutni proces, koji zahtijeva jednoglasno glasovanje u više od 100 faza, previše kompliciran.
Costina ideja je uvesti glasovanje kvalificiranom većinom u tim međufazama, kako bi se napredak mogao postići čak i ako se mali broj zemalja protivi tome. Konačni pristup EU i dalje bi bio nemoguć bez jednoglasnog odobrenja.
No, taj prijedlog sada se suočava s otporom čelnika koji pravo veta smatraju neraskidivo povezanim s nacionalnim suverenitetom.
Grčka, koja se dugo protivi članstvu Turske kao sigurnosnoj prijetnji, oslanja se na svoje pravo veta kao način jamstva da Ankara nikada neće postati članica EU, čak i ako se proces formalno zamrzne.
„Na ovaj prijedlog gledamo s velikim oprezom“, rekao je jedan grčki dužnosnik, misleći na Costin prijedlog za promjenu pravila.
Pariz se također povijesno protivio pristupanju Turske, a Macron je turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu još 2018. rekao da nema šanse da Ankara napreduje.
Isto vrijedi i za Bugarsku, koja želi zadržati mogućnost blokiranja ulaska Sjeverne Makedonije u blok, ili za Hrvatsku, koja se povijesno protivila pristupanju Srbije.
„Očito je da Mađari blokiraju Ukrajince. Ali to nije sve. Bugari žele moći zaustaviti Makedonce, Hrvati žele imati kontrolu nad Srbima, Grčka i Cipar ne žele da se Turska približi EU, a Grčka također želi zadržati utjecaj nad Albanijom“, dodao je jedan diplomat.
