Vijećnice Naše stranke u Gradskom vijeću Mostara Irma Baralija i Boška Ćavar poručile su nakon izbora novog gradonačelnika da su slijedile svoje principe i svojom suzdržanošću pokušale spasiti ideju građanske države na primjeru iz Mostara.
Baralija je kazala da je najbitnije da je gradonačelnik izabran, da Gradsko vijeće funkcionira, da je usvojena odluka o privremenom financiranju i da kreće rješavanje problema.
“Uvijek se u Mostaru podignu političke cijene kako bi se svi zablokirali u svoje rovove iako je od rata prošlo 25 godina. Boška i ja nismo pristale da idemo u te rovove, najviše Boškinom zaslugom koja je prije mjesec rekla da neće biti ničija 18 ruka. Ne možete reći da nije bila iskrena i principijelna. Razumijemo da u većini slučajeva u politici izgleda da data riječ ne znači ništa. Mi u Našoj stranci ne funkcioniramo tako i nismo neko tko vodi vijećnike na rub, ne pristajemo na politiku gdje postoje dvije vrlo stare, duboko podijeljene strukture, i podjelu na Bošnjake i Hrvate, SDA i HDZ”, rekla je Baralija.
Istaknula je da oni koji ne pripadaju toj definiciji nemaju druge opcije nego da nađu treći put. Kazala je da su od ideje o rotirajućem gradonačelniku odustali jer su HDZ i HRS bili protiv toga.
“Nismo se uspjeli dogovoriti i nije bilo prihvatljivo da idemo dalje s prijedlogom, bez obzira od koga dolazi. Prijedlog nije loš, ali moment možda nije bio pravi, možda ćemo ga opet predložiti kada bude govora o Statutu. Ja znam da će mnogi u BiH večeras komentirati da li smo izdajnici, a mi smo samo pokušali spasiti ideju građanske države na primjeru iz Mostara. Potrebno je da postoji treći put, da ima neko tko ne stoji ispod kišobrana SDA i HDZ-a”, rekla je Baralija.
“Moj kandidat je bila Irma Baralija koja je Bošnjakinja, ne može me nitko optužiti da sam glasovala za Hrvata. Ako to nekome nije odgovaralo, to je njegov problem”, rekla je Ćavar.
Kada je riječ o nastavku suradnje Bh. bloka, odnosno Naše stranke i SDP-a, Baralija je kazala da stranka iz koje dolazi u ovom trenutku ne zatvara ta vrata ukoliko dođe do određenih redefiniranja odnosa. Istaknula je da su problemi između njih rješive prirode i da treba vidjeti može li se naći zajednički jezik.
