Ministarstvo demografije i useljeništva također će u iduće dvije godine povećati iznos unutar javnih poziva za projekte Hrvata u BiH s milijun na 2,5 milijuna eura. Znamo da taj novac ulažemo u djecu i podršku roditeljstvu i to je sigurna mjera koja jamči bolje demografske pokazatelje, a što će vrijeme i pokazati
Demografija je jedno od najvažnijih pitanja današnjice, a suočavanje s izazovima te strateško planiranje u realizaciji mjera preduvjeti su dobrih ishoda. Republika Hrvatska napravila je značajan iskorak s obzirom na to da bilježi sve manje odlazaka iz zemlje, a više povrataka uz svijest koliko je važno nastaviti raditi na stvaranju okružja u kojem se ljudi osjećaju podržano, sigurno i motivirano zasnovati obitelj.
Ministarstvo demografije i useljeništva Republike Hrvatske na čelu s ministrom Ivanom Šipićem aktivno provodi niz mjera i aktivnosti u smjeru osnaživanja demografske slike Hrvatske, ali i pruža podršku značajnim projektima u Bosni i Hercegovini važnima za opstanak hrvatskoga naroda u zemlji.
Sve to dio je široke strategije podrške Vlade RH na čelu s Andrejem Plenkovićem. Ovom prilikom o ovoj, ali i srodnim temama razgovarali smo s resornim ministrom Ivanom Šipićem.
Večernji list: Demografija zauzima ključno, prioritetno pitanje u definiranju svih mjera koje su usko vezane uz gospodarstvo, nova radna mjesta, tržište rada, dugoročno, opstanak i razvoj. Koji su ključni izazovi s kojima se Republika Hrvatska danas suočava u ovom iznimno važnom području?
– Demografija je danas jedno od najvažnijih pitanja za budućnost Hrvatske. Suočavamo se s izazovima poput smanjenja broja rođenih, iseljavanja mladih i starenja stanovništva, što utječe na sve – od tržišta rada do gospodarstva. No istodobno imamo i priliku – ulagati u obitelj, kvalitetu života, sigurnost zaposlenja i ravnotežu između posla i privatnog života. Kad stvaramo okružje u kojem se ljudi osjećaju podržano, sigurno i motivirano zasnovati obitelj, tada zapravo gradimo temelje održive i uspješne Hrvatske. I tu već bilježimo prve rezultate, manje je odlazaka iz zemlje, a više povrataka, iako je rano donositi zaključke. Pričekajmo još određeno vrijeme kako bismo vidjeli jesu li sve mjere Ministarstva i Vlade polučile rezultate.
Večernji list: Koje su strateške mjere na koje biste posebno skrenuli pozornost, a čijom realizacijom Hrvatska može dodatno potaknuti povratak iseljeništva?
– Moram biti iskren i reći da mi je useljenička priča najizazovnija. Svjestan sam da je ljudima, pogotovo trećoj ili četvrtoj generaciji iseljenika, teško donijeti odluku da se vrate. Zato nam je iznimno važno stvarati najprije preduvjete, a onda i uvjete da se oni značajnije vraćaju. Stipendiranje učenja hrvatskoga jezika iznimno je važno pitanje za naše iseljenike jer time stvaraju osjećaj povezanosti s Hrvatskom. U vezi s mjerama za integraciju povratnika Ministarstvo provodi niz aktivnosti, mjera, programa i projekata koji se odnose na bržu i učinkovitu integraciju useljenika i povratnika iz hrvatskoga iseljeništva. U skladu sa Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo demografije i useljeništva daje podršku razvojnim planovima jedinica lokalne i regionalne samouprave kako bi se unaprijedilo uvjete za poticanje povratka i ostanak na području Republike Hrvatske. Ministarstvo je svjesno iznimnog demografskog potencijala koji RH ima u svojemu iseljeništvu te stoga tijekom sljedeće godine planira objavu poziva usmjerenog upravo prema jedinicama regionalne i lokalne samouprave kojim će se, kroz sinergijsko djelovanje državne i lokalne, odnosno regionalne vlasti, omogućiti financiranje programa i projekata usmjerenih na privlačenje i integraciju hrvatskih iseljenika.
U okviru tih projekata osobitu pozornost posvetit ćemo upravo razvijanju i unaprjeđenju programa i projekata koji imaju za cilj upoznavanje hrvatske kulture i omogućavanje ranog učenja hrvatskoga jezika kako bi se umanjile prepreke koje djeca povratnika imaju po dolasku u Hrvatsku. Tako možemo istaknuti da smo već osnivanjem Ministarstva u 2024. donijeli odluku o dodjeli financijske potpore za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u iznosu od 94.150 eura za institucije, udruge i pojedince koji se bave poslovima integracije za povratnike iz hrvatskoga iseljeništva. U cilju daljnjem jačanja i poticanja brže integracije hrvatskog iseljeništva u Republici Hrvatskoj donesena je odluka o dodjeli financijskih sredstava za posebne potrebe i projekte od interesa za hrvatsko useljeništvo za 2025. u iznosu od 200.000 eura te je 27 projekata ostvarilo pravo na dodjelu financijskih sredstava.
Dodjelom financijskih sredstva potiče se uključivanje i integracija hrvatskog iseljeništva u području kulture, obrazovanja, znanosti, sporta, zapošljavanja, prijenosa znanja, gospodarstva.
Večernji list: U kojoj je mjeri važan sinergijski pristup države i jedinica lokalne samouprave kada govorimo o izravnim demografskim mjerama?
– U svakom slučaju činimo puno za sve naše gradove i općine, pogotovo za mjesta koja su demografski opustošena odlaskom mladih, ali i cijelih obitelji. Uloga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je nezaobilazna i presudna. Iako država stvara strateški okvir i osigurava financijska sredstva, lokalna samouprava je ta koja izravno provodi mjere na terenu i stvara konkretne uvjete za život obitelji.
Trenutačno je u Hrvatskoj 576 jedinica lokalne samouprave i 20 županija, a svi zajedno upravljaju s više od 3 milijarde eura proračunskih sredstava godišnje. Time imaju ogroman potencijal za financiranje i izgradnju dječjih vrtića i škola; uvođenje ili povećanje naknada za novorođenu djecu (koje variraju od simboličnih 200 eura do čak 20.000 eura u nekim općinama); subvencioniranje stanovanja i komunalne infrastrukture; kreiranje gospodarskih zona i poticanje zapošljavanja mladih.
Upravo sam zato posljednjih mjeseci obišao većinu hrvatskih županija, održao brojne sastanke s lokalnim čelnicima i predstavio paket demografskih mjera. Naš cilj je sinergija – da općine i gradovi djeluju usklađeno s mjerama središnje vlasti, ali i da međusobno razmjenjuju dobre prakse.
Zato želimo nizom potpora pomoći njihovu povratku jer se u međuvremenu gospodarska slika u Njemačkoj i Irskoj, što se tiče zapošljavanja i plaća, pogoršala, a Vlada je pak u Hrvatskoj napravila, nizom mjera, bolje uvjete za život i rad cijelih obitelji.
Večernji list: Iako je deregulacija obilježje liberalnog sustava tržišta rada, država ipak ima određene mehanizme kojima može osnažiti konkurentnost i olakšati poslovanje privatnog sektora. Koliko je snažno gospodarstvo u uskoj vezi s demografskim kretanjima?
– Vlada je pokazala, primjerice, utjecajem na cijenu energenata, koliko može pomoći gospodarstvu i građanima. Na ovome tragu Ministarstvo demografije i useljeništva provodi aktivnosti kao što su subvencije za samozapošljavanje, zatim otpis glavnice zajma od 20 do 50% za gospodarstvenike s potpomognutih područja te dodjelu priznanja “Poslodavac prijatelj obitelji”, a koje imaju dvojak učinak istodobnog osnaživanja demografskog potencijala te potpore gospodarstvu, napose na depopuliranim područjima. Ljudi su najvažniji resurs hrvatskog društva te o njima ovisi i gospodarska moć i demografska budućnost države.
Večernji list: Osnaživanje suradnje s iseljeništvom koje je steklo vrijedna iskustava na Zapadu dodatno otključava i investicijske potencijale. Što Hrvatska nudi onima koji se žele vratiti u domovinu?
– Ministarstvo pruža potporu našim iseljenicima pri reguliranju statusa (boravka) i primitka u hrvatsko državljanstvo našim povratnicima i useljenicima koji još nemaju hrvatsko državljanstvo. Ministarstvo je aktivno sudjelovalo u izradi Zakona o strancima te je sada propisana nova svrha privremenog boravka koja se isključivo odnosi na hrvatske iseljenike, potomke hrvatskih iseljenika, kao i članove njihovih obitelji – “useljavanje i povratak hrvatskog iseljeništva” uz prilaganje potvrde Ministarstva demografije i useljeništva, koji se odobrava na 2 godine.
Posebno ističemo da po odobrenju boravka hrvatski iseljenici imaju pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje (obrt/tvrtka), pravo na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe, obrazovanje i studiranje.
Odmah po reguliranja boravka mogu podnijeti zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo.
Ministarstvo demografije i useljeništva je od dana svog osnivanja do danas izdalo ukupno 675 potvrda u svrhu reguliranja privremenog boravka za hrvatske iseljenike, od čega po novoj svrsi “useljavanje i povratak hrvatskog iseljeništva” 265 potvrda (od 15. ožujka 2025. stupanjem na snagu Zakona o strancima).
Večernji list: Jasno je kako iskustva i postignuća Hrvatske mogu biti i kompas institucijama u Bosni i Hercegovini kada govorimo o suočavanju s demografskim izazovima. Što biste preporučili Bosni i Hercegovini i njezinim razinama vlasti?
– Ne prijepori, nego suradnja – ključ je uspjeha. Zna se da je i ustavna obveza pomoć Republike Hrvatske Hrvatima u BiH. U skladu s tim Ministarstvo je predstavilo pilot-program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na predškolski odgoj na hrvatskom jeziku.
Predškolski odgoj, naglašeno je, temelj je svake zajednice – mjesto gdje se čuje prva riječ na hrvatskom jeziku, uče prve pjesme i stvaraju prijateljstva koja oblikuju budućnost. Kvalitetan i dostupan vrtić znači sigurnost za roditelje, poticajno okruženje za djecu i životnu perspektivu za cijelu obitelj.
Ovim pozivom Ministarstvo je željelo potaknuti projekte koji će osigurati bolje materijalne, kadrovske i organizacijske uvjete u vrtićima, stvarajući time preduvjete za ostanak hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Ukupan iznos sredstava predviđen za ovu pilot-fazu programa iznosi milijun eura, a od ukupno 62 pristigle projektne prijave, uvjete i kriterije javnog poziva zadovoljilo je njih 40, sa svih područja FBiH gdje hrvatski narod živi u značajnijem broju.
Ovaj program nije samo financijska potpora već izražava i trajnu brigu, partnerstvo i zajedništvo između Republike Hrvatske i hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Večernji list: Vidljivo je kako Hrvatska, odnosno Vlada, preko svojih ministarstava i službi već niz godina unatrag povećava izdvajanja za brojne projekte od interesa za Hrvate u BiH, a osobito one koji se izravno vežu uz podizanje životnog standarda, kao i demografiju. Koliki je značaj te podrške za dugoročni opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini?
– Ulaganje u demografske potencijale Hrvata u BiH vrijedan je dodatak sveukupnim naporima RH za ostanak i opstanak hrvatskoga naroda u ovoj državi. Rast izdvajanja za projekte veseli jer pokazuje kontinuitet pažnje prema potrebama Hrvata, ali i činjenicu da Hrvatska, uz očiti gospodarski rast i razvoj, i dalje drži ovu podršku političkim prioritetom. Recimo, 2013., kada je RH ušla u EU, ukupna financijska pomoć za Hrvate u BiH iznosila je nešto više od 3,1 milijun kuna. Na kraju 2025. godine Hrvatska je preko ministarstava i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH izdvojila 135 milijuna eura za različite projekte od interesa za hrvatski narod u BiH.
Ministarstvo demografije i useljeništva također će u iduće dvije godine povećati iznos unutar javnih poziva za projekte Hrvata u BiH s milijun na 2,5 milijuna eura. Znamo da taj novac ulažemo u djecu i podršku roditeljstvu i to je sigurna mjera koja jamči bolje demografske pokazatelje, a što će vrijeme i pokazati.
Večernji list: Hrvatska je najsnažniji gospodarski, ali i politički partner Bosni i Hercegovini, zemlji koja se, nažalost, isuviše često nalazi u političkoj krizi koja pak generira i odmak od pitanja poput demografije i ekonomije. U kojoj mjeri Hrvatska može svojim ugledom u institucijama EU-a skrenuti pozornost na važnost zaokruživanja integracijskih procesa u BiH, ali i na jugoistoku Europe općenito?
– Hrvatska, kao članica Europske unije i zemlja s dubokim povijesnim, gospodarskim i ljudskim vezama s Bosnom i Hercegovinom, ima važnu ulogu u zagovaranju njezina europskog puta. Svojim iskustvom i ugledom u EU institucijama možemo i moramo podsjećati koliko je stabilna, europski usmjerena BiH ključna za sigurnost i napredak cijele regije. Samo kroz integraciju i suradnju stvaramo prostor za gospodarski razvoj, demografsku obnovu i bolju budućnost svih građana.
Večernji list: Tematiku demografije nemoguće je odvojiti od izazova na tržištu rada, ne samo kada govorimo o Hrvatskoj već i Europi u cjelini. Kakve su procjene u smislu razvoja situacije?
– Demografski trendovi i tržište rada usko su povezani – manji broj radno aktivnih ljudi znači i pritisak na mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav. Europa, pa tako i Hrvatska, suočava se s izazovima starenja stanovništva i manjka radne snage u brojnim sektorima. No, istodobno, to otvara priliku za poticanje većeg zapošljavanja žena, starijih osoba i mladih, kao i za prilagodbu obrazovnih politika potrebama tržišta. Ključ je u stvaranju uvjeta u kojima će ljudi poželjeti ostati, raditi i zasnovati obitelj upravo ovdje.
Mi u Ministarstvu demografije i useljeništva vjerujemo kako potrebama hrvatskog tržišta rada možemo pomoći i mjerama kojima potičemo povratak hrvatskog iseljeništva u domovinu. Osiguravanjem radnog mjesta te pomoći u vezi sa stambenim zbrinjavanjem činimo konkretne poteze prema lakšoj integraciji naših ljudi i njihovu ostanku.
Večernji list: Ima li Europa dugoročnu viziju kako zaustaviti starenje stanovništva?
– To je nešto o čemu se razgovara na svim razinama, od Europske komisije i Parlamenta do okruglih stolova na kojima sudjeluju demografi, ali i svi drugi stručnjaci, političari i zainteresirana javnost. U svakom slučaju, demografija je u fokusu cijeloga EU-a, a tako i Vlade Republike Hrvatske. Zato mi, kao za sada jedino ministarstvo demografije na razini čitavoga EU-a, nastojimo, uz pomoć naših europskih partnera, pozicionirati pitanje demografije kao ključno pitanje za budućnost Europe te kao prioritetnu politiku najviših institucija Europske unije.
Vjerujem kako upravo vlastitim primjerima dobre prakse možemo ostatku Europske unije pokazati pravi putokaz te konkretne učinkovite modele kako se nositi s izazovima demografske krize koja nas sve opterećuje.
