Najčešće pogađa koljena, kukove i kralježnicu¸
Osteoartritis se razvija polako, a ovaj način prehrane ima važnu ulogu u usporavanju bolesti
Osteoartritis ili artroza najrašireniji je oblik artritisa i jedan od vodećih uzroka boli i smanjene pokretljivosti. Procjenjuje se da od njega boluje većina ljudi starijih od 55 godina, iako mnogi nemaju izražene simptome. Iako može zahvatiti bilo koji zglob, najčešće pogađa koljena, kukove, kralježnicu i male zglobove u rukama.
S obzirom na to da je riječ o kroničnoj bolesti koja se razvija postupno i s godinama može ozbiljno narušiti kvalitetu života, u nastavku saznajte što uzrokuje osteoartritis, kako se dijagnosticira i liječi i kakvu ulogu ima prehrana u kontroli bolesti.
Što je osteoartritis?
Osteoartritis je degenerativna bolest zglobova koja nastaje kada se hrskavica koja oblaže krajeve kostiju troši i stanjuje. Hrskavica je poput prirodnog jastuka i maziva, ona omogućuje kostima da klize jedna uz drugu. Kad se istroši, kosti su izložene trenju, što izaziva bol, ukočenost i upalu.
Iako osteoartritis može zahvatiti bilo koji zglob, najčešće se pojavljuje na rukama i prstima, koljenima, kukovima, vratu (cervikalna kralježnica) i donjem dijelu leđa (lumbalna kralježnica).
Stručnjaci razlikuju dva oblika bolesti:
primarni osteoartritis: najčešći je oblik, razvija se postupno s godinama uslijed prirodnog trošenja zglobova.
sekundarni osteoartritis: nastaje nakon ozljeda, prijeloma, sportskih trauma ili zbog drugih bolesti koje oštećuju hrskavicu, poput gihta, reumatoidnog ili psorijatičnog artritisa.
Osteoartritis: Simptomi i uzroci
Rizik od osteoartritisa raste s dobi, ali i uslijed ozljeda u koje se ubrajaju padovi, prometne nesreće i sportske traume.
Veliku ulogu u nastanku bolesti imaju genetske predispozicije i bolesti vezivnog tkiva (npr. sindrom hipermobilnosti), kao i prekomjerna tjelesna masa koja dodatno opterećuje zglobove. Osteoartritis se obično razvija sporo, a simptomi se pogoršavaju tijekom godina.
Najčešći simptomi osteoartritisa su:
bol koja je prisutna tijekom ili nakon pokreta
ukočenost koja je najizraženija ujutro ili nakon duljeg mirovanja
osjetljivost na dodir
smanjena fleksibilnost i otežano kretanje
škripanje u zglobu
koštane izrasline (tzv. osteofiti), tvrde kvržice uz zglob
otekline zbog upale okolnog mekog tkiva.
U uznapredovalim stadijima zglobovi se mogu deformirati zbog oštećenja i promjena strukture kostiju.
Dijagnoza
Osteoartritis je progresivna bolest koja može dovesti do kronične boli i otežanog obavljanja svakodnevnih zadataka. Liječnik postavlja dijagnozu na temelju kliničkog pregleda pri čemu utvrđuje bolnost i otekline te vrši provjeru pokretljivosti zglobova.
U dijagnostici se koriste i radiološke pretrage, rendgen koji pokazuje suženje zglobnog prostora i moguće koštane izrasline te magnetska rezonanca koja pruža detaljniji prikaz hrskavice i mekih tkiva. MR se uglavnom koristi u složenijim slučajevima.
Iznimno je važno obaviti i krvne pretrage pomoću kojih se isključuju drugi oblici artritisa, dok analiza zglobne tekućine može potvrditi radi li se o upalnom artritisu poput gihta ili reumatoidnog artritisa ili o osteoartritisu.
Liječenje osteoartritisa
Trenutno ne postoji lijek koji bi izliječio osteoartritis ili regenerirao oštećenu hrskavicu, no postoje brojne terapije koje ublažavaju simptome i usporavaju napredovanje bolesti. Liječenje se temelji na kombinaciji farmakoloških i nefarmakoloških terapija.
Najčešće metode uključuju:
lijekove: za ublažavanje boli i upale koriste se analgetici i protuupalni lijekovi (tablete, kreme, flasteri)
tjelesnu aktivnost: redovito kretanje održava fleksibilnost i jača mišiće oko zgloba, što smanjuje opterećenje. Preporučuju se plivanje, vježbe u vodi, hodanje ili lagani trening snage, po mogućnosti uz nadzor fizioterapeuta
ortopedska pomagala: ulošci za cipele, ortoze, štapovi ili hodalice rasterećuju bolne zglobove
terapiju oblozima: topli i hladni oblozi mogu ublažiti ukočenost i bol
primjenu kortikosteroida: mogu pomoći u smanjenju upale i boli, ali treba imati na umu da česta primjena injekcija u isto područje može oštetiti zglob
kirurško liječenje: u najtežim slučajevima dolazi u obzir ugradnja umjetnog zgloba (endoproteza).
“Paracetamol može pomoći osobama s blagim do umjerenim bolovima u zglobovima. No, važno je pridržavati se preporučenih doza jer veće količine mogu oštetiti jetru”, napominju stručnjaci Klinike Mayo.
Isto tako kažu da nesteroidni protuupalni lijekovi poput ibuprofena i naproksena, kada se uzimaju u preporučenim dozama, obično učinkovito ublažavaju bolove kod osteoartritisa. Međutim, upozoravaju da ovi lijekovi mogu imati nuspojave od probavnih smetnji i krvarenja, do problema sa srcem, jetrom i bubrezima.
“Za one koji žele izbjeći nuspojave tableta, dobra alternativa mogu biti gelovi i kreme koje sadrže iste aktivne tvari. Kada se nanesu izravno na bolni zglob, mogu ublažiti bol uz znatno manji rizik od neugodnih posljedica za probavni i krvožilni sustav”, dodaju iz Klinike Mayo.
Prirodne metode i pristupi
Prirodni pristupi i promjena načina života imaju važnu ulogu u kontroli pacijentova stanja. Redovita aktivnost ključna je u borbi protiv boli i ukočenosti. Prema preporukama potrebno je 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno.
Program bi trebao uključivati vježbe snage za jačanje mišića oko zglobova, vježbe istezanja za održavanje pokretljivosti, aerobne aktivnosti zato što poboljšavaju kondiciju i pomažu kod regulacije težine te vježbe ravnoteže zato što jačaju mišiće i smanjuju rizik od padova.
S obzirom na to da višak kilograma snažno opterećuje koljena, kukove i kralježnicu potrebno je regulirati tjelesnu masu. Svaki izgubljeni kilogram smanjuje pritisak na donje zglobove za čak četiri kilograma. Osim mehaničkog opterećenja, masno tkivo potiče i upalne procese u tijelu.
Osteoartritis: Prehrana
Ono što jedemo može imati i pozitivan i negativan učinak na simptome artritisa. Istraživanja pokazuju da mediteranska prehrana može smanjiti upalu kod osoba s osteoartritisom te prevenirati pretilost koja povećava rizik od prijeloma i invaliditeta.
U Grčkoj i južnoj Italiji ovaj način prehrane provodi se stoljećima, a zaslužan je za dug životni vijek i nisku učestalost dijabetesa, pretilosti, srčanih bolesti i demencije u tim područjima. Mediteranski način prehrane uključuje obilje voća i povrća, cjelovite žitarice, maslinovo ulje i orašaste plodove, ribu, jogurt i umjerenu konzumaciju crnog vina. Više saznajte u našem članku u kojem možete pronaći i primjer tjednog jelovnika.
Snaga mediteranske prehrane u borbi protiv bolesti temelji se na unosu namirnica koje djeluju protuupalno među kojima se posebno ističu bobičasto voće, riba i maslinovo ulje, dok je unos namirnica koje potiču upalu poput crvenog mesa, šećera i većine mliječnih proizvoda ograničen.
Budući da osteoartritis ima izraženu upalnu komponentu, ovakav način prehrane može donijeti stvarno olakšanje u zglobovima, objašnjava Michelle Babb, nutricionistica iz Seattlea.
“U mediteranskoj prehrani nalazimo obilje vlakana, beta-karotena, magnezija i omega-3 masnih kiselina koje dokazano smanjuju upalne markere u ljudskom organizmu. Imala sam pacijente s artritisom koji su zahvaljujući prelasku na ovu prehranu uspjeli prestati koristiti nesteroidne protuupalne lijekove. Neki su mi čak rekli da su razliku u boli primijetili već unutar prvog tjedna”, kaže Babb.
Istraživanja potvrđuju njezina iskustva. Studija objavljena 2015. u časopisu Arthritis pokazala je da su pacijenti s osteoartritisom već nakon dva tjedna prelaska na biljnu prehranu osjetili značajno smanjenje boli.
Istodobno su smršavjeli, i to bez brojanja kalorija ili ograničavanja porcija. Gubitak viška kilograma iznimno je važno jer svaka izgubljena kila smanjuje pritisak na bolne zglobove za četiri kilograma. Uz to, masno tkivo samo po sebi proizvodi upalne tvari, pa se s mršavljenjem dodatno smanjuje i upala.
Mediteranska dijeta i osteoartritis koljena
Velika studija objavljena 2016. u časopisu Clinical Nutrition pratila je 4000 pacijenata s osteoartritisom ili povećanim rizikom od ove bolesti kroz osam godina. Rezultati su pokazali da su osobe koje su se hranile tipičnom zapadnjačkom prehranom dvostruko češće razvili slabost zglobova i invaliditet u odnosu na osobe koje su slijedile mediteranski način prehrane. Pokazalo se da je unos cjelovitih žitarica bio posebno povezan s manjim rizikom od razvoja osteoartritisa koljena.
Druga studija, objavljena u časopisu American Society for Nutrition, otkrila je da mediteranska prehrana dovodi do zdravog gubitka težine, manjeg rizika od dijabetesa, srčanih bolesti i prijeloma, manje bolova i invaliditeta povezanih s artritisom, pa čak i do smanjenja depresije. Ukratko, poboljšava kvalitetu života.
Stručnjaci Britanskog udruženja dijetetičara (BDA) ističu da pravilna prehrana i tjelesna aktivnost mogu značajno ublažiti simptome osteoartritisa i usporiti napredovanje bolesti.
Evo njihovih glavnih smjernica:
Gubitak tjelesne težine: ako imate prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost, preporuka je smanjiti tjelesnu težinu za najmanje 10 posto. Kombinacija redovite tjelesne aktivnosti i uravnotežene prehrane pokazala se najučinkovitijim načinom za smanjenje bolova u zglobovima. Ciljajte na zdrav indeks tjelesne mase (ITM) između 18,5 i 25 kg/m². Više saznajte u našem članku o borbi protiv pretilosti.
Redovito vježbanje: Tjelesna aktivnost ne samo da pomaže u kontroli težine, nego i jača mišiće te tako smanjuje opterećenje zglobova i olakšava simptome.
Riba bogata omega-3 masnim kiselinama: Preporučuje se jesti jednu do dvije porcije masne ribe tjedno (poput lososa, srdela ili skuše). Ako to nije moguće, dobro je razmisliti o dodatku prehrani s ribljim uljem.
Zdrave masnoće: Umjesto zasićenih masti birajte ulja bogata jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, primjerice maslinovo ili ulje repice.
Kontrola kolesterola: Ako je kolesterol povišen, promjene u prehrani mogu pomoći u njegovom smanjenju, što je važno i za zdravlje srca i za smanjenje upale u tijelu.
Vitamin D: Kako bi kosti i zglobovi ostali snažni, stručnjaci BDA preporučuju dodatak vitamina D u dozi od 10 do 25 µg dnevno u mjesecima kada nema dovoljno sunčeve svjetlosti. Ljeti je dovoljno 10 do 15 minuta izlaganja suncu dnevno da bi se potaknula prirodna sinteza vitamina D.
Vitamin K i antioksidansi: Uravnotežena prehrana bogata povrćem, zelenim lisnatim namirnicama i voćem osigurava dovoljan unos vitamina K i antioksidansa, koji dodatno štite zglobove.
Vlakna: Valja paziti na redovit unos prehrambenih vlakana iz različitih izvora – voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki jer pomažu probavi i održavanju zdrave tjelesne mase.
“Prije nego što u prehranu uvedete veće promjene ili počnete uzimati dodatke prehrani, savjetujte se sa svojim reumatologom, liječnikom obiteljske medicine ili dijetetičarom”, napominju iz BDA.
Prevencija
Najbolji način za sprječavanje osteoartritisa je održavanje dobrog općeg zdravlja, što uključuje izbjegavanje pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost te pridržavanje adekvatnog plana prehrana s obzirom na zdravstveni status pojedinca.
Ključan korak prevencije je i nošenje odgovarajuće zaštitne opreme za bilo koju aktivnost, sport ili posao koji obavljate te odlazak na redovite liječničke preglede, osobito ako su prisutne bilo kakve promjene na zglobovima.
