Visoki predstavnik Christian Schmidt iznova je iskoristio svoje bonske ovlasti nametnuvši dvije odluke koje su pokrenule lavinu reakcija u BiH i inozemstvu.
Prva odluka odnosi se na odobravanje sredstava za Središnje izborno povjerenstvo BiH iz dobiti Centralne banke, kako bi se osigurala nabavka moderne izborne tehnologije – biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića – za opće izbore 2026. godine.
Druga se tiče rješavanja obveza prema građevinskoj tvrtki Viaduct, za što Schmidt nalaže izmirenje dugovanja, iako je to, kako ističu mnogi analitičari, odgovornost domaćih institucija, a ne visokog predstavnika.
“Treba unaprijediti sustav glasovanja, a dug prema Viaductu treba platiti – ali nije posao Schmidta da to rješava,” izjavio je novinar Zoran Krešić, oštro kritizirajući i međunarodnu zajednicu, koja je, kako kaže, ostala “obezglavljena” nakon odlaska američkog veleposlanika Michaela Murphyja.
Slično rezonira i analitičar i novinar Danijel Hadžović, koji podržava sadržaj odluka, ali smatra da ovakve intervencije samo potvrđuju da politički dužnosnici u BiH nisu sposobni sami donositi ključne odluke.
Dok su neki ovu intervenciju vidjeli kao tehnički iskorak prema uvođenju modernih izbornih procesa, drugi ju ocjenjuju kao potvrdu da BiH nije u stanju samostalno upravljati ni najosnovnijim funkcijama.
Sve se to događa u trenutku kada se činilo da dolazi do deeskalacije političkih napetosti – Schmidt je ponovno aktivirao bonske ovlasti i BiH je još jednom učinila korak naprijed, pa dva natrag.
