Glasovi sa svih 150 biračkih mjesta u Gradu Mostaru su prebrojani, kao i većina glasova pristiglih poštom, jer je danas zadnji dan za pristizanje glasova poštom, a nakon zadnjeg presjeka stanja definitivno je da HDZ BiH ima najviše osvojenih glasova 18.828, slijedi Koalicija za Mostar (SDA, SBB, DF) sa 15.942 glasa, treći je BH blok (SDP i Naša stranka) sa 6997 glasova, Hrvatska Republikanska stranka sa 3781 glasom i srpska lista “Ostajte ovdje“ sa 2552 glasa, piše topportal.info.
Kada se preračunaju mandati na osnovu ovoga broja glasova u Gradskom vijeću Mostara HDZ će imati trinaest mandata (pet mandata osvojili na Gradskoj listi, jedan na Gradskom području Jug, pet na Gradskom području Jugozapad i dva na Gradskom području Zapad), Koalicija za Mostar dvanaest mandata ( četiri na Gradskoj listi, dva na Gradskom području Sjever, dva na Gradskom području Jugoistok, tri u Gradskom području Stari grad, te jedna mandat na Gradskom području Jug), BH blok ima šest mandata ( dva na Gradskoj listi, dva u Gradskom području Stari grad, te po jedan u gradskim područjima Jugozapad i Zapad), HRS tri mandata ( jedan sa Gradske liste, te po jedan sa gradskih područja Jugozapad i Zapad), te “Ostajte ovdje“ jedan mandat (Gradska lista).
Izborna pravila za Grad Mostar i Statut Grada Mostara odredili su pravilo da u Gradskom vijeću moraju biti zastupljena najmanje četiri, a najviše petnaest vijećnika iz svakog konstitutivnog naroda, te najmanje jedan iz reda ostalih. Po sadašnjim osvojenim mandatima ima viška Hrvata, dok manjka jedan Srbin. Kada se konačno raspodjele mandati što se tiče nacionalnog sastava moglo bi biti 15 Hrvata, 14 Bošnjaka, četvoro Srba i dvoje iz reda ostalih.
Izborni zakon BiH u dijelu za Grad Mostar definira i preraspodjelu mandata kada direktni mandat ne osvoji dovoljan broj predstavnika jednog naroda, no oko tumačenja ima dvojbi.
Zakon kaže da se narodu koji je prekobrojan oduzima mandat vijećniku sa najmanjim količnikom sa Gradske liste, te se dodjeljuje tako da mandat ostaje stranci koja ga je dobila, ali se direktno izabrani vijećnik zamjenjuje vijećnikom iz naroda čija kvota nije popunjena, ako takvog ima na toj listi. Ukoliko nema, slijedi dodjela mandata kandidatu iste stranke sa druge izborne jedinice sa najvećim količnikom…
Prema sadašnjim, još uvijek nepotvrđenim rezultatima izbora, podijelili smo i mandate. Uz moguća manja odstupanja Gradsko vijeće će izgledati otprilike ovako.
Vijećnici HDZ-a koji ulaze sa Gradske liste su: Mario Kordić, Goran Bošnjak, Radmila Komadina, Miroslav Grubišić. Direktni mandat dobio je i Damir Knezović, ali će njegov mandat najvjerovatnije pripasti Srpkinji s HDZ-ove liste Miljani Kovačević. Knezović ima šansu da uđe u vijeće ukoliko Kordić bude izabran za gradonačelnika ili neko od kolega za neku drugu poziciju u izvršnoj vlasti. HDZ će u Vijeću iz Gradskog područja Jugozapad predstavljati: Ivan Zelenika, Marko Novak, Stanko Ćosić, Antonio Zelenika i Snježana Brkić. Sa Zapada u Vijeće ulaze HDZ-ovi Damir Šunjić i Tomislav Primorac, te s Juga Kažimir Milićević.
Koalicija za Mostar u Gradsko vijeće Mostara sa Gradske liste ima četiri vijećnika: Zlatka Guzina (SDA), Anela Kljaku (SBB), Salema Marića (SDA) i Natašu Jekić (SDA), sa Gradskog područja Stari grad ulaze: Adil Šuta (SDA), Ismar Bešo (SBB) i Haris Nazdrajić (DF), sa Jugoistoka Ibro Husnić (SDA) i Jasmin Pandur (SDA), sa Sjevera Adem Macić (SDA) i Mirza Drežnjak (SDA), te sa Gradskog područja Jug Alis Čolaković (SDA). U Koaliciji za Mostar izabrano je jedanaest Bošnjaka i jedna Srpkinja, a SDA je očekivano pokupila najviše mandata.
BH Blok je na Gradskoj listi osvojio dva mandata te u Vijeće ulaze Arman Zalihić (SDP) i Saša Đermanović (SDP). Ukoliko se Đermanović izjašnjava kao Hrvat, o čemu postoje određene nepotvrđene informacije, mogao bi ostati bez mandata ( po količniku je njegov mandat dvanaesti), te bi umjesto njega u Vijeće tada ušla Emica Ćorić (SDP. Sa Gradskog područja Stari grad ulaze Irma Baralija (Naša stranka) i Sanel Žuljević (SDP), sa Zapada Lamija Duranović Vinković i sa Jugozapada Boška Ćavar (Naša stranka).
HRS je dobio jedan mandat sa Gradske liste koji pripada Slavenu Bevandi, sa Jugozapada ulazi predsjednik HRS-a Slaven Raguž, a ukoliko se on povuče jer je zastupnik u Skupštini HNK zamijeniće ga Silvio Bubalo, dok sa Gradskog područja Zapad ulazi Vesna Šunjić.
Sa liste “Ostajte ovdje- Zajedno za naš Mostar u Gradsko vijeće ulazi Velibor Milivojević (SNSD).
Klub Hrvata činiće 11 Hrvata iz HDZ-a, tri iz HRS-a i jedan iz BH bloka, Klub Bošnjaka činiće 11 Bošnjaka iz Koalicije za Mostar i tri iz BH bloka, a Klub Srba: dvije Srpkinje iz HDZ-a Radmila Komadina i Miljana Kovačević, Nataša Jekić iz SDA, te Velibor Milivojević sa srpske liste “Ostajte ovdje“. Dva vijećnika dolaze iz reda ostalih Arman Zalihić i Sanel Žuljević.
Nakon što se prebroje svi glasovi, uslijedit će i žalbe, jer već sada ima dosta nezadovoljnih koji misle da su oštećeni na izborima, tako da mandati neće biti verificirani do kraja siječnja. Žalbu je najavio HDZ BiH koji je podnio i prijavu Tužiteljstvu HNŽ zbog izbornog inženjeringa na Jugu i navodnog fiktivnog prijavljivanja Bošnjaka, gdje je HDZ-u izmakao mandat za svega stotinjak glasova. Upravo taj mandat mogao bi biti ključan i za izbor gradonačelnika.
Žalbu će vjerojatno podnijeti i Prva mostarska partija kojoj je mandat u Gradskom području Strai grad izmakao za svega devet glasova.
Tko će biti budući gradonačelnik Mostara i ko će činiti vlast potpuno je neizvijesno. I HDZ i SDA sigurno će insistirati na svojim kandidatima Mariju Kordiću i Zlatku Guzinu i pokušati doći do potrebne većine od 18 ruku. Već postoje i prijedlozi da kao kompromisno rješenje gradonačelnik bude Irma Baralija (Naša stranka).
No treba napomenuti da se gradonačelnik bira iz reda gradskih vijećnika i da je za izbor potrebna dvotrećinska većina, a ako je ne bude ide se u drugi krug i ponovo dvotrećinsku, a ukoliko i to ne uspije u trećem krugu je dovoljna natpolovična većina prisutnih vijećnika, te onda i 18 ruku u Gradskom vijeću može izabrati gradonačelnika.
Također treba znati da se sve važne odluke u Mostaru poput budžeta i prostornih planova donose dvotrećinskom većinom.
