Turisti su se ove godine opametili, imaju odgovor na hrvatske cijene. Problem su trgovci i ugostitelji
Inflacija je u lipnju ubrzala, drugi mjesec za redom. Podaci Državnog zavoda za statistiku ukazali su na negativan trend kojem vjetar u leđa ponovno daje – turistička sezona. Odnosno, dobrim dijelom cijene u turizmu.
Naime, posljednji DZS-ovi podaci pokazali su kako su prošlog mjeseca u restoranima i hotelima cijene bile 2,5 posto više u odnosu na mjesec ranije, a u godinu dana su se povećale za 8,5 posto.
Hrvatska je prošlog mjeseca ponovo bila i među neslavnim rekorderima po rastu cijena u turizmu i na europskoj razini. Što se tiče hrvatskih cijena u hotelima i restoranima u odnosu na ostale europske zemlje, ovih dana objavljeni novi podaci Eurostata pokazuju kako je prošlog mjeseca najveći porast cijena imala Slovačka, i to 9,5 posto, slijedi Estonija s 9,3 posto, dok je u Hrvatskoj rast iznosio 8,8 posto, a otprilike u tom neslavnom rangu su i Mađarska, Rumunjska i Bugarska.
Što se toga tiče, dosta visok postotak povećanja cijena u turizmu imala je i Grčka koja ove godine ruši rekorde po turističkoj zaradi, a koja je prošlog mjeseca imala 7,3 posto više cijene u turizmu.
Španjolska jeftinija
S druge strane, Španjolska, Portugal i Malta su zabilježile rast cijena od oko 4 posto, a Italija i nešto manji, 3,6 posto. Vrlo blizu Italiji je bila Njemačka s 3,4 posto višim cijenama u turizmu prošlog mjeseca.
Ako se gleda europska službena statistika, ispada da je ove godine situacija s turističkim cijenama u Hrvatskoj čak i bolja nego lani. Naime, prošle godine je u lipnju po Eurostatu rast cijena iznosio 10,1 posto, što je bio daleko najveći postotak od svih EU zemalja, što znači da je rast cijena ustvari i usporio, iako je i dalje među najvišima u Europi.
Zanimljivo je kako je u odnosu na lani u lipnju, Španjolska za pola postotnog poena smanjila rast cijena, dok je rast cijena u Portugalu nešto povećan, kao i u Grčkoj koja je lani u lipnju bilježila mjesečni rast cijena u turizmu od 6,7 posto.
Godinu ranije, dakle 2023., kada se još hrvatski turistički sektor držao »zlatne pipe« zvane postpandemijska želja za putovanjima, samo u lipnju su cijene u turizmu skočile gotovo 19 posto, a i u pandemijskoj 2022. su u istom mjesecu rasle 15,9 posto.
Još tih godina retorika države je bila kako Hrvatska nudi dobar odnos vrijednosti za novac, dok je lani, eto, krenulo upozoravanje na divljanje cijena, iako se u stranim medijima i prije Hrvatsku prozivalo kao skupu destinaciju. Posebno nakon uvođenja eura, što je preko noći diglo cijene i nije prošlo neprimijećeno među gostima.
Uoči ovogodišnje špice sezone resorni je ministar Tonči Glavina ukazao kako sezona nije vrijeme za naglašavanje skupoće. Ipak, premijer Andrej Plenković je prekjučer ponovo upozoravao kako sektor mora voditi računa o cijenama, kao i da će i dogodine biti sezona, pa neka promisle što im je pametno. Cijene će stoga biti jedna od tema i na sastanku Vijeća za turizam koji je najavljen za idući tjedan, a održat će se na Hvaru.
Turisti se opametili?
S druge strane, po podacima o dolascima i noćenjima turista, ispada da ove godine u Hrvatskoj teče »med i mlijeko«. Naime, podaci eVisitora Hrvatske turističke zajednice (HTZ), s kojima su se nadležni početkom mjeseca hvalili, pokazuju da je samo u lipnju u Hrvatskoj boravilo 3,3 milijuna turista, što je 11 posto više nego lani, a ostvareno je 16,3 milijuna noćenja ili čak 14 posto više.
Na takav su ishod dijelom utjecali i blagdani, odnosno njihov raspored. Podaci eVisitora pokazuju i kako je čitava prva polovica godine u plusu. Na polugodištu je, kako bi rekao resorni ministar, »prolazno vrijeme« bilo 7,6 milijuna gostiju ili blizu 5 posto više nego lani, te gotovo 30 milijuna noćenja, odnosno 4,3 posto više nego lani. Dakle, manjak je nadoknađen u lipnju, kada su cijene ionako više nego u svibnju ili travnju.
Pa samim time ispada da iako cijene rastu, makar taj rast u lipnju bio manji nego proteklih godina, raste i fizički turistički promet, odnosno turistička noćenja. Eto, prema statističkim podacima ispada da Hrvatska uz sve više cijene, i dalje ima sve više turista.
Međutim, je li sve baš tako idilično? Mnogi će reći da nije, srpanjska rupa je ponovo donijela usporavanje i »rahliji« ulazak u špicu sezone, a izgleda da se i državni proračun puni slabije nego što se očekivalo. Možda su se sami turisti ove godine opametili pa »špežu« donose sa sobom na odmor.
Tko je glavni krivac?
O cijenama je i lani i ove godine puno toga rečeno. Od toga da su cijene dizali iznajmljivači, a koji ove godine bez obzira na osjetno povećane namete, nisu išli s masovnim povećanjem cijena, do toga da smještaj nije problem, već ugostiteljstvo.
Ugostitelji, pak, ukazuju na enormno visoke ulazne troškove, pa i to da im dobavljači u jeku sezone redovito šalju nove cjenike. Svi se, pak, slažu da cijene pumpa maloprodaja, dakle trgovci, pa više nikakva novost nije da ista namirnica u supermarketima na Jadranu košta dvostruko više nego u supermarketu istog trgovca u, primjerice, Njemačkoj.
