Izvješća iz Bruxsellesa sugeriraju da lideri EU više ne podržavaju put ka članstvu zemalja zapadnog Balkana.
Oklijevajući EU poziva na svoje granice one koji ne dijele njene norme i vrijednosti i njen kulturni i geografski prostor. Ovo bi bio preokret u obećanju koje je davno dato i na koje su se zemlje zapadnog Balkana oslanjale.
To bi bila i strateška greška, navodi u autorskom tekstu za „Politico“ grupa autora, među kojima je i Catherin Ashton, bivša visoka predstavnica EU za vanjske poslove.
Njihov tekst prenosimo u cijelosti:
– Krvavi balkanski ratovi devedesetih, pokrenuti raspadom Jugoslavije, bili su snažan podsjetnik na opasnosti nacionalizama. Muke desetina tisuća izbjeglica i prizori poput onih razrušenog Sarajeva – pomogle su jačanju političke volje u Europi, raščišćavajući tim zemljama puteve ka članstvu u EU.
Ponuđena je čvrsta europska perspektiva
Sa završetkom Hladnog rata otvorila su se vrata za zjedničku integraciju nacija centralne i istočne Europe u zajednički europski ekonomski i politički projekat. Tako je 2004. godine deset zemalja pristupilo EU. To je uključivalo Višegradsku četvorku – Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, tri baltičke zemlje Estonija, Latvija i Litvanija, kao i Slovenija. Tri godine kasnije pridružile su im se Bugarska i Rumunjska, a 2013. godine i Hrvatska.
Ostalima na zapadnom Balkanu – Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji – ponuđena je čvrsta europska perspektiva u isto vrijeme kada i Hrvatskoj, još 2003. godine. To je ono je sada ugroženo, usprkos članstvu Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije u NATO-u u posljednjih nekoliko godina.
Kako je nastupio zamor od proširenja, stavovi u EU su se vremenom mijenjali. Troškovi financijske krize 2009. godine i spašavanje Grčke istrošili su živce. Zemlje zapadnog Balkana također su bile posebno spore i neujednačene u reformama, a dugotrajna zabrinutost zbog korupcije i antidemokratski trendovi su učinili mnoge opreznima pri uvozu novih potencijalnih problema.
Stavovi protiv migranata
Stavovi protiv migranata i fiskali konzervatizam također su ojačali širom Europe. A Brexit je potkopao pretpostavke o zajedničkoj sudbini Europe. Ovo nisu pitanja koja treba zanemariti.
Ne može se poreći da je izazov integracije s godinama rastao, a odgovor zahtijeva obnavljanje strpljenja, samopozdanja, mašte i energije. Ali ulozi su veliki.
Alternativa je nazadovanje ka podijeljenoj Europi, okruženoj silama koje nemaju u srcu ni njene interese ni vrijednosti. Ostavljanje zapadnog Balkana u stalnoj zoni sumraka na marginama Europe bio bi strateški poraz i to neizbježan.
EU ne bi trebalo da se okreće od ove regije. Umjesto toga, trebalo bi da potvrdi ponudu koja je dana građanima zapadnog Balkana. Administracija američkog predsjednika Joe Bidena trebalo bi da bude snažan partner u postizanju tog cilja.
Sada je vrijeme da se pokaže obnovljeno povjerenje u jaku Europu i da se promoviraju demokratske vrijednosti koje i dalje inspiriraju mnoge u regiji i širom svijeta – navodi se.
