Pčelarstvo u Bosni i Hercegovini suočava se s velikim izazovima uzrokovanim vremenskim prilikama i prirodnim promjenama.
Prošlogodišnja suša, obilne kiše značajno su smanjile prinos meda i broj pčelinjih zajednica. Na tržištu je sada osjetno manje domaćeg meda, što dodatno pogađa proizvođače.
Novi izazovi
Kako za „Avaz“ kaže Senad Hodžić, predsjednik Saveza pčelara TK, dugi period bez kiše prošle godine i visoke temperature ostavile su prirodu bez polena i nektara, što je zaustavilo prirodnu obnovu zajednica, a prenijelo se i na ovu godinu.
– U tom periodu izgubili smo tri-četiri generacije pčela. Pčelinja društva nisu mogla proizvesti kvalitetnu dugovječnu pčelu koja će prezimiti i koja će preživjeti pet-šest mjeseci, i onda smo imali stradanja, počevši od 10 i 11 mjeseca prošle godine i sve kontinuirano do aprila ove godine. Već na nivou Bosne i Hercegovine otprilike negdje od 35 do 40 pčelinjih društava je uginulo prošle godine – rekao je Hodžić.
Situacija u ovoj godini bila je srednje dobra, ali daleko od stabilne. Pčelari su, kako kaže Hodžić, jedva imali šta vrcati u proljetnoj sezoni.
– Imali smo vrlo malo vrcanja bagremovog meda krajem svibnja, jer je tada padala kiša pa mnogo pčelara nije vrcalo taj proljetni med. U lipnju i srpnju je bila dobra paša lipe i medljike, a početkom avgusta pojavila se medljika koja nije dobra za prezimljavanje pčela, jer pčele ne mogu preživjeti zbog dosta nesvarljivih stvari koje su teške za probavu, i teško se vrca i vadi iz sača – kaže Hodžić.
Kako dodaje, klimatske promjene postavljaju pčelare pred nove izazove, a problem dodatno otežava i nekontrolisana upotreba pesticida.
– Pčelari se moraju prilagođavati uvjetima. Moraju iskoristiti pašu u kratkom vremenskom roku, osigurati zalihe dohrane, hrane i meda. Pesticidi su poseban problem, jer direktno ugrožavaju pčelinji fond – upozorava Hodžić.
Lažni med
Zbog pomora pčela prošle godine, koji se prenio i na ovu, smanjen je broj pčelinjih zajednica, na tržištu je manje do 30 posto domaćeg meda, dok su police u trgovinama prepravljene lažnim medom.
– Na tržištu je gotovo 70 posto lažnog meda, što nama pčelarima onemogućava korekciju cijene, iako je sve poskupjelo, od dohrane, lijekova pa i goriva. Zbog toga sve više pčelara napušta ovaj posao – upozorava Hodžić.
Podrška postoji
U Federaciji BiH pčelari dobijaju podsticaj od 15 KM po košnici, dok u Tuzlanskoj županiji imaju još dodatnih 10 KM za zdravstvenu zaštitu i očuvanje pčelinjeg fonda. Ipak, to nije dovoljno za pokrivanje gubitka.
– Za 2025. godinu možemo reći da je srednje dobra godina. Ko je vozio pčele na više paša, bolje je prošao, a stacionirani pčelari svakako da su prošli slabije – poručuje Hodžić.
