Nogomet se odavno ne igra zbog navijača. Sve je tu manje ljubavi i romantike otkako se sve u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu mjeri u milijunima dolara ili eura. Nekada se pričalo o fintama nogometaša, danas se piše o ljubavnim aferama i brojem pratiteljima na društvenim mrežama.
Ne tako davno nogometni romantičar je bio Blaž Baka Slišković čovjek koji je igrao za raju i svoj “ćeif”. Znao je propustiti velike utakmice zbog partije malog nogometa iza Stare gimnazije u Mostaru. Nema više igrača ka što je bio Baka pjevali su u Splitu. I u pravu si bili sve dok se nije u Splitu i u Hajduku nije ponovo pojavio Marko Livaja.
Za kratko vrijeme postao je božanstvo u Splitu i Dalmaciji, a dobre igre su ga dovele u reprezentaciju. Reprezentacija je osvojila treće mjesto na svijetu i cijena Vatrenih višestruko je porasla na nogometnom tržištu. Mnogi bogati klubovi žele Livaju, ali Livaja ne trči za novcima. Da je trčao davno bi otišao iz Hajduka, ali njegovo srce je u Splitu. On je isti i kada igra pred punim Poljudom, ali i na turniru četiri kafića ili na Torcida kupu.
On je ostao tu gdje mu je srce i on je jedan od rijetkih, ako ne i jedini vrhunski nogometaš koji ne trči za novcima. On ne potplaćuje novinare da pišu da će sutra otići od neki od velikih europskih klubova, jer igra za njemu najdraži i najveći klub na svijetu. Možete ga voljeti ili ne, ali on je uprkos nekim naručenim anketama danas daleko najbolji igrač Hrvatske.
On je posljednji nogometni romantik i to je nažalost vrta koja izumire. Hajduk, Split, Dalmacija i cijela Hrvatska mogu biti sretni što je Marko odbio sve ponude i ostao igrati na svom Poljudu i pred svojom Torcidom.
HERCEGOVINA.in
