Klimatske promjene – Zadnjih 10 godina je 10 najtoplijih otkad se vode mjerenja. 2025. će, izvjesno je, završiti na drugom mjestu
Planet je na putu da zabilježi drugu najtopliju godinu u povijesti mjerenja 2025., izjednačivši se s 2023. nakon povijesnog maksimuma iz 2024., objavila je u utorak europska služba za praćenje globalnog zagrijavanja.
Posljednjih 10 godina bilo je 10 najtoplijih godina otkako se vode mjerenja, objavila je ranije ove godine Svjetska meteorološka organizacija.
Podaci Copernicus službe za klimatske promjene potvrđuju da su globalne temperature na putu da premaše 1,5 °Celzija iznad predindustrijskih razina – praga koji je postavljen u Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015.
Rast temperatura
Temperature su porasle u prosjeku za 1,48 °C između siječnja i studenog i “trenutno su izjednačene s 2023. godinom kao druga najtoplija godina u povijesti”, prema mjesečnom ažuriranju službe.
“Trogodišnji prosjek za 2023.-2025. na putu je da prvi put premaši 1,5 °C” u odnosu na predindustrijsko razdoblje 1850.-1900., kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u industrijskim razmjerima, rekla je u izjavi Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Copernicusu.
“Ove prekretnice nisu apstraktne – one odražavaju ubrzani tempo klimatskih promjena i jedini način ublažavanja budućeg porasta temperatura je brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova”, rekla je Burgess.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je u listopadu da svijet neće moći ograničiti globalno zagrijavanje na ispod 1,5 °C u sljedećih nekoliko godina.
Prošli mjesec bio je treći najtopliji studeni u povijesti mjerenja s 1,54 °C iznad predindustrijskih razina, prema Copernicusu, s prosječnom temperaturom zraka na površini koja je dosegla 14,02 °C.
Takvi postupni porasti mogu se činiti malima, ali znanstvenici upozoravaju da već to destabilizira klimu i čini oluje, poplave i druge katastrofe žešćima i češćima.
„Mjesec je obilježen nizom ekstremnih vremenskih događaja, uključujući tropske ciklone u jugoistočnoj Aziji, uzrokujući raširene, katastrofalne poplave i gubitak života“, navodi Copernicus.
Za Europu je to bio peti najtopliji studeni ikad zabilježen, s prosječnom temperaturom od 5,74 stupnja.
Dok su istočna Europa, Balkan i Turska zabilježili neuobičajeno visoke temperature, uvjeti u Skandinaviji i južnoj Njemačkoj bili su relativno hladni.
Samo su tri prethodne jeseni u Europi bile tople kao ova.
Borba oko fosilnih goriva
Filipine su u studenom opustošili dva uzastopna tajfuna koji su usmrtili oko 260 ljudi, dok su Indoneziju, Maleziju i Tajland pogodile velike poplave.
Prosječna globalna temperatura za jesen na sjevernoj polutki, od rujna do studenog, također je bila treća najviša u povijesti nakon 2023. i 2024. godine.
“Temperature su uglavnom bile iznad prosjeka diljem svijeta, a posebno u sjevernoj Kanadi, iznad Arktičkog oceana i diljem Antarktike”, naveo je Copernicus, dodajući da su u sjeveroistočnoj Rusiji zabilježene značajne hladne anomalije.
Copernicus provodi svoja mjerenja koristeći milijarde satelitskih i meteoroloških očitanja, i na kopnu i na moru, a njihovi podaci sežu do 1940. godine i uspoređuju se s globalnim temperaturnim zapisima koji datiraju iz 1850. godine.
Globalne temperature sve su više potaknute emisijama plinova koji zagrijavaju planet, uglavnom od fosilnih goriva koja se masovno sagorijevaju od industrijske revolucije.
Nacije su se na klimatskom summitu UN-a COP28 u Dubaiju 2023. godine dogovorile o prijelazu s fosilnih goriva, ali ambicije su od tada zastale.
Konferencija o klimi COP30 u Belému u Brazilu završila je prošli mjesec dogovorom kojim je izbjegnut novi, eksplicitni poziv na postupno ukidanje nafte, plina i ugljena nakon prigovora zemalja proizvođača fosilnih goriva.
