Da priča o uklanjanju ruševnih i devastiranih objekata u Mostaru, koja je sredinom mjeseca podigla veliku prašinu u javnosti i izazvala burne reakcije građana, stručnjaka, i nevladinih organizacija, nije stala pokazalo se sinoćnjom dijaloškom tribinom, piše “Avaz”.
Tako se veliki broj Mostaraca odazvao javnoj debati Udruženja građana “Mostarski krug“ i “Urbana kuća Ideaa“ , organiziranoj, upravo povodom najave Gradske administracije o uklanjanju ruševnih i devastiranih objekata u Mostaru, a među kojima se nalaze i objekti visokog značaja za Mostar i građane pa i nacionalni spomenici.
Stoje devastirani 30 godina
Iako su se iz Grada, nakon silnih reakcija, “ispravili“ i naveli da neće rušiti nacionalne spomenike BiH te da je popis od 57 objekata i utvrđivanje vlasništva prvi korak u cijelom procesu, s večerašnje tribine je poručeno kako model za budućnost svih tih objekata ne može biti, isključivo, demolicija, bez obzira na činjenicu što kao ruševni i devastirani stoje već 30 godina.
Kako je ispred “Urbane kuće Ideaa“ kazala Senada Demirović Habibija, arhitektica koja je doktorirala na temu „Urbana rekonstrukcija u kontinuitetu- Mostar grad kulture“, značajan broj tih objekata se nalazi u području „Povijesni urbani krajolik“.
– Sve su to objekti koji imaju značajnu vrijednost i koji, kao takvi, moraju proći kroz dodatne procese. Naravno, s druge strane je neophodno osigurati i sigurnost građanstvu, zbog stanja u kojem se nalaze, ali to ne znači da se objekti moraju kompletno srušiti, da tako kažem, već moraju proći proces sanacije, konzeracvije i slično, sve dok se ne shvati koja će biti njihova buduća namjena – kazala je ona.
Pojedinačna ambijentalna vrijednost
Iako ogroman broj objekata, kako je navela, ima pojedinačnu ambijentalnu vrijednost, poput Više djevojačke škole, Zemaljske banke, poznatije kao Komitet, Alajbegovića kuće, kuće Mujage Komadine i drugih, ipak, svi oni su značajniji kao ansambl odnosno cjelina.
– U tom procesu je neophodan holistički pristup, sve struke se moraju uključiti od arhitekata, urbanista do sociologa i ekonomista. Jer, ako povijesno nasljeđe stavljamo u funkciju turizma, onda moramo znati koji je ekonomski aspekt – kazala je, između ostalog, Demirović-Habibija.
Alija Behram predstavnik “Mostarskog kruga“ je kazao da su u njihovom Udruženju bili zatečeni ogromnim brojem pitanja građana te je podsjetio na to da su promptno reagirali, kao što su to učinile i druge organizacije, poput mostarskog JOB-a.
– Dobro je i da su se gradske strukture nakon toga probudile i reagovale novim priopćenjem u kojem su naveli da će sve korigovati. Međutim, ovo je povijesni poduhvat u koji je Mostar krenuo, dakle, u proces uklanjanja ruševina, ali se postavlja pitanje odnosa prema spomeničkoj baštini – rekao je Behram.
Naglasio je da su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dobili odgovor o tome kako ih niko iz Gradske uprave Mostara nije pitao ništa u vezi tog procesa.
– Kako ćete ukloniti, naprimjer, kuću Mujage Komadine? Podsjetit ću na to da je svojevremeno Ministarstvo kulture Republike Turske ponudilo da obnovi tu kuću koja je danas mogla biti i sveučilišna knjižnica i univerzitetska biblioteka, dakle, da je koriste studenti obje visokoškolske ustanove u Mostaru.
Skrenuti pažnju vlastima
Međutim, Gradska administracija je to tada odbila, iz čega izvlačim, iz svojih daljih propitkivanja da je neko “zapikao“ tu lokaciju. Ovo što se radi je u sprezi s građevinskim lobijem Mostara koji je gladan posla jer i rušenje je posao, a onda se, da oprostite, zapišavaju te lokacije – ustvrdio je Behram.
Izrazio je nadu da će uz pomoć građana i aktivista gradskim vlastima skrenuti pažnju na taj proces.
– Tu smo da Gradu kažemo kako osluškujemo, pratimo i ne damo da radite ono što nije u interesu građana. A, sigurno je da ćemo biti dovoljni glasni – poručio je Behram.
