Dok se u većem dijelu svijeta božićna slavlja privode kraju, za više od 260 milijuna pravoslavnih kršćana ona tek započinju. Pravoslavni Božić slavi se 7. siječnja i predstavlja duboko duhovan blagdan, snažno ukorijenjen u stoljetnim tradicijama koje naglašavaju vjeru, obitelj i unutarnju duhovnu sabranost.
Za razliku od suvremenih, često komercijaliziranih obilježavanja blagdana, pravoslavni Božić ne stavlja naglasak na darove, već na samu bit blagdana: proslavu utjelovljenja i rođenja Isusa Krista, kao i na zajedništvo, mir i duhovnu introspekciju.
Zašto se pravoslavni Božić slavi 7. siječnja?
Razlog zbog kojeg se pravoslavni Božić obilježava trinaest dana kasnije od katoličkog ne proizlazi iz teoloških razlika, već iz korištenja različitih kalendara. Većina pravoslavnih crkava, među kojima su Srpska, Ruska, Gruzijska i Jeruzalemska patrijaršija, i dalje se u liturgijskim slavljima ravna prema julijanskom kalendaru, piše Net.hr.
Julijanski kalendar uveo je Julije Cezar još 45. godine prije Krista, dok je gregorijanski kalendar, koji se danas koristi u većini svijeta, uveden 1582. godine odlukom pape Grgura XIII. Tijekom stoljeća došlo je do razlike od trinaest dana između ta dva kalendarska sustava. Zbog toga 25. prosinca prema julijanskom kalendaru odgovara 7. siječnju prema gregorijanskom.
Važno je pritom naglasiti da nisu sve pravoslavne crkve ostale vjerne starom kalendaru. Crkve poput Grčke, Rumunjske i Bugarske prihvatile su revidirani julijanski kalendar, koji je usklađen s gregorijanskim, pa Božić slave 25. prosinca.
