Tek nakon što je Vijeće ministara počelo sa održavanjem sjednica, stvorena je nova blokada i to ona u radu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje skoro tri mjeseca nije održalo redovnu sjednicu.
Naime, zadnja redovna sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine održana je 19. studenog 2020. godine. Od tada je prošlo više od 80 dana, a da nijedna redovna sjednica nije održana, što znači da obilje materijala – međunarodnih sporazuma i drugih važnih dokumenata iz nadležnosti ove institucije nije usvojeno.
Znakovito je da se vakuum u Predsjedništvu poklapa sa dolaskom Milorada Dodika na poziciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, što se desilo 20. prosinca 2020. U čitavom dosadašnjem tijeku svog predsjedavanja, Dodik nije zakazao nijednu redovnu sjednicu.
Istina, u navedenom periodu održano je nekoliko izvanrednih, uglavnom telefonskih sjednica, koje su se odnosile na goruća pitanja, poput angažiranja Oružanih snaga za rješavanje migrantske krize i slično.
Međutim, izvanredne sjednice nemaju kapacitet da budu zamjena za redovne sjednice, na kojima Predsjedništvo BiH razmatra čitav dijapazon važnih akata za sve sfere bosanskohercegovačkog društva.
Važno je uzeti u obzir da je Dodik dio ovog perioda proveo u izolaciji, kada je bio zaražen koronavirusom, ali, čak i kada se izuzme period od dvadeset dana koje je Dodik proveo na liječenju, ostaje pitanje zašto je preostalih mjesec i po Predsjedništvo BiH u blokadi.
Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović je prije nekoliko dana u intervjuu za televiziju N1, na pitanje zašto nema sjednica, kazao da je “nema opravdanja da se od 20. prosinca pa do danas nije održala nijedna redovna sjednica”.
Američki veleposlanika Eric Nelson tijekom nedavnog sastanka sa članovima Predsjedništva “pozvao je članove Predsjedništva BiH da zadrže lidersku poziciju u budućim koracima ka bržem provođenju reformi”.
