Odluka Suda potvrđuje da su izborne jedinice u Bosni i Hercegovini oblikovane tako da ne isključuju birače iz političkog procesa, već omogućuju svakom narodu, kroz teritorijalnu reprezentaciju, da sudjeluje u izbornom sustavu.
Iako se nastojalo s prijavom Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava stvoriti podlogu za sljedeći potez te u javnosti nametnuti narativ kako cijela država mora biti jedna izborna jedinica, podnositelji su doživjeli pravi pravni fijasko jer je izreka presude koja je objavljena prošloga tjedna posve pokopala tu ideju, piše Večernji list BiH.
Zauvijek, piše Večernji list BiH. Nije bilo dovoljno što su na izravno pitanje čelnika SDA Bakira Izetbegovića na pregovorima u Neumu, kojima su posredovali predstavnici američke i europske administracije, predstavnici Venecijanske komisije izravno odgovorili kako ne predstavlja nikakav problem postojanje više izbornih jedinica.
Te su detalje s tih pregovora o izbornoj reformi predstavnici bošnjačke politike posve ignorirali. A presuda Velikoga vijeća u predmetu Slavena Kovačevića posve je potvrdila. To daje golem kapital hrvatskim političkim predstavnicima da u budućim pregovorima upravo “mašu” presudom ESLJP-a u predmetu “Kovačević”.
Iskustvo Europe
U točki 203. presude “Kovačević protiv Bosne i Hercegovine” Europski sud za ljudska prava jasno je istaknuo da podjela državnog teritorija na izborne jedinice za izborne svrhe, uz zahtjeve prebivališta za ostvarivanje aktivnog biračkog prava, nije samo specifičnost Bosne i Hercegovine, već su uobičajene značajke europskih izbornih sustava.
Sud je napomenuo da takav sustav, koji povezuje birače i njihove izabrane predstavnike, ima legitimnu svrhu i u skladu je s općim ciljevima konvencije. Ova odluka značajno doprinosi razumijevanju načina na koji politički sustavi diljem Europe funkcioniraju, priznajući da države imaju široku slobodu same odrediti teritorijalnu podjelu, bilo na temelju postojećih administrativnih granica ili drugih kriterija koji odgovaraju njihovim specifičnim uvjetima i potrebama.
Ovaj zaključak također naglašava da, u kontekstu Bosne i Hercegovine, ne postoji prepreka za postojanje više izbornih jedinica koje odražavaju teritorijalnu i političku stvarnost, uključujući različite entitete i administrativne jedinice unutar zemlje.
Sud u presudi također napominje da su izborna pravila u Bosni i Hercegovini strukturirana tako da odražavaju visoko decentraliziran ustavni okvir zemlje, gdje je podjela na izborne jedinice nužna kako bi se osigurala pravična reprezentacija naroda unutar svakog entiteta.
Ustavni sustav, temeljen na Daytonskom mirovnom sporazumu, postavio je zemlju u dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) s različitim zakonodavnim tijelima i političkim sustavima, a takva podjela nije samo politička nužnost nego i refleksija političkog kompromisa između konstitutivnih naroda.
Odluka Suda potvrđuje da su izborne jedinice u Bosni i Hercegovini oblikovane tako da ne isključuju birače iz političkog procesa, već omogućuju svakom narodu, kroz teritorijalnu reprezentaciju, da sudjeluje u izbornom sustavu.
Time se odbacuje ideja da bi BiH trebala biti jedna jedinstvena izborna jedinica jer bi takav sustav mogao dovesti do zanemarivanja interesa manjih zajednica, poput Hrvata i Srba, koji bi mogli biti politički marginalizirani.
Utemeljitelji HDZ-a
Za političke predstavnike Hrvata ova presuda predstavlja pravnu pobjedu. Sud je jasno naglasio da izborni sustav BiH ne može biti temeljito promijenjen na temelju vanjskih pravnih presuda, već samo kroz politički i demokratski dogovor naroda.
Odluka Europskog suda za ljudska prava pruža političkoj reprezentaciji Hrvata u BiH značajan kapital za buduće pregovore o izbornoj reformi jer pokazuje da je postojanje višestrukih izbornih jedinica legitimno i u skladu s europskim demokratskim standardima.
Komentar na presudu dali su i utemeljitelji HDZ-a BiH, koji su ovu odluku ocijenili velikom pravnom pobjedom. Prema njihovim riječima, presuda potvrđuje da se ustavni poredak BiH ne može mijenjati presudama međunarodnih sudova, već isključivo kroz politički dijalog i dogovor legitimnih predstavnika naroda.
Politička zrelost i ustavna jednakopravnost trebaju ostati temelji na kojima će se graditi budućnost BiH. Za političare iz HDZ-a presuda Suda također označava pobjedu protiv politike preglasavanja i uzurpacije političkih prava manjinskih naroda u BiH jer je jasno potvrđeno da samo politički dogovor može dovesti do promjena u ustavnom i izbornom sustavu.
