Hitno se moramo prilagoditi standardima EU-a, prijeti nam odljev novca iz BiH.
Analiza vanjskotrgovinske razmjene upućuje na trendove nastavka rasta deficita, odnosno pada izvoza, pri čemu su smanjenje izvoza od 625 milijuna KM najviše prouzročila dva čimbenika: električna energija i željezo i čelik. O ovoj, ali i brojnim drugim temama koje se tiču pozicije BiH u gospodarskom smislu, novih pravila na granicama, kao i standarda kojima se moramo prilagoditi, za Večernji list govori dr. sc. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Nedavno je Vanjskotrgovinska komora BiH objavila podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni u 2024. Koja su ključna obilježja te u kojoj mjeri imamo pad vrijednosti i količine izvoza?
– U 2024. godini Bosna i Hercegovina ostvarila je obujam razmjene od 45,7 mlrd. KM, što je gotovo identično u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Međutim, obrnuto proporcionalna kretanja uvoza i izvoza narušila su ionako loš koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom. Od ukupne razmjene vrijednost izvoza iznosila je 16,5 mlrd. KM, što je manje za 3,64% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 29,2 mlrd. KM i veći je za 3,35% u odnosu na prethodnu godinu. Posljedično, vanjskotrgovinski deficit iznosio je 12,6 mlrd. KM u odnosu na 11,1 mlrd. KM u 2023. godini.
Što su razlozi pada izvoza?
– Pad izvoza bio je neizbježan zbog velike ovisnosti BiH o europskom tržištu i refleksijama na gospodarske aktivnosti ključnih partnera. Vodeća izvozna tržišta (Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija, Srbija) suočena su s velikim pritiscima zbog usporavanja svjetskog gospodarstva i internih slabosti koje se ogledaju u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna događanja.
Njemačko gospodarstvo, koje je ujedno i naše najveće izvozno tržište, na rubu je recesije već drugu godinu zaredom. Slična kretanja imale su i druge članice EU-a i regije. Visoke cijene energenata, velika porezna opterećenja, nedostatak radne snage i problemi u trgovini s Kinom doveli su do pada izvoznih aktivnosti EU-a, a posljedično i Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o uvozu u BiH, i dalje ostaje dominantan u strukturi robne razmjene. Određena, ali nedovoljna poboljšanja prisutna su u strukturi uvoza, gdje je povećan postotak uvoza kapitalnih dobara, ali zanemarivo u odnosu na repromaterijale i robu široke potrošnje, što ukazuje na potrebu za jačanjem domaće proizvodnje.
U pojedinim industrijskim granama u BiH primjetna je neodgovarajuća koncentracija ponude, s malim brojem gospodarskih subjekata i velikim udjelom u izvozu. Promjene na razini jednog ili izrazito malog broja poduzeća značajno utječu na ukupnu industrijsku granu i robnu razmjenu.
Shodno tome, pad izvoza od 625 milijuna KM najviše su prouzročila dva čimbenika: električna energija te željezo i čelik. Izvoz električne energije smanjen je za oko 400 milijuna KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru ruda, metala i proizvoda izvoz je smanjen za više od 200 milijuna KM. Od proizvoda koji imaju rast izvoza treba spomenuti proizvode namjenske industrije, gdje je izvoz porastao za 80 milijuna KM u referentnom razdoblju.
Koje su nam države najznačajniji vanjskotrgovinski partneri?
– Tijekom posljednjih pet godina trgovina se povećava sa susjednim zemljama, kao što je Srbija, iako su tradicionalna izvozna tržišta (Njemačka, Italija, Hrvatska, Austrija) ostala nepromijenjena.
U Njemačku je izvezeno robe u vrijednosti od 2,48 mlrd. KM, što je manje za 8,39% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je iznosio 2,56 mlrd. KM, manji je za 0,28% u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 97%. Ako se promatra trgovina po zemlji podrijetla, uvoz iz Njemačke iznosio je 3,4 mlrd. KM. U Hrvatsku je izvezeno 2,62 mlrd. KM, što je više za 2,19% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je iznosio 5,67 mlrd. KM i veći je za 6,96%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 46,2%. Uvoz po zemlji podrijetla iz Hrvatske iznosio je 2,08 mlrd. KM.
Tijekom 2024. godine u Italiju je izvezeno 1,28 mlrd. KM robe, što je manje za 12,18% u odnosu na 2023. godinu; dok je uvoz iznosio 2,19 mlrd. KM i veći je za 1,05% u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je 58,5%. Uvoz po zemlji podrijetla robe iz Italije iznosi 3,72 mlrd. KM.
U Austriju je izvezeno robe u vrijednosti od 1,58 mlrd. KM, što je manje za 8,11% u odnosu na godinu prije, dok je uvoz iznosio 1,49 mlrd. KM i povećan je za 0,41%. Uvoz po zemlji podrijetla robe iz Austrije iznosio je 999,77 mil. KM.
Vidljivo je kako se većina izvoza odnosi na prostor Europske unije?
– Zemljopisna koncentracija izvoza Bosne i Hercegovine prvenstveno je usmjerena na tržište EU-a, s tim da 72,6% ukupnog izvoza ide na tržište EU-a. U 2024. godini došlo je do pada izvoza na tržište EU-a za 3,21% u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog uvoza u Bosnu i Hercegovinu, 66,7% dolazi s tržišta EU-a. U 2024. godini došlo je do povećanja uvoza iz EU-a za 0,26%. Promatrano prema pojedinačnim vrijednostima obujma vanjskotrgovinske razmjene s EU-om, vodeće zemlje su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija, Italija, Austrija itd. Od vodećih tržišta suficit je ostvaren s Austrijom. Pokrivenost uvoza izvozom ispod 50% ostvaruje se sa Srbijom i Hrvatskom.
Zemljopisno bliska tržišta na kojima bosanskohercegovački proizvodi uživaju preferencijalni tretman u smislu sličnih navika potrošača su zemlje potpisnice CEFTA sporazuma, u koje se izvozi 17,1% od ukupne vrijednosti izvoza robe i uvozi 15,5% od ukupne vrijednosti uvoza robe u Bosnu i Hercegovinu. U promatranom razdoblju zabilježeno je smanjenje izvoza za 8,85% i povećanje uvoza za 4,31% u odnosu na prethodnu godinu. Pad izvoza na tržište CEFTA-e posljedica je smanjenja izvoza u Srbiju, koja je vodeći partner po obujmu razmjene s tržištima CEFTA-e.
Slijede Crna Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo i Moldavija. U 2024. godini na tržište Srbije izvezeno je robe u vrijednosti od 1,86 mlrd. KM, što je manje za 10,64% u odnosu na godinu prije, dok je uvoz iznosio 4,01 mlrd. KM i veći je za 3,08%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 46,3%. Uvoz robe po podrijetlu iz Srbije iznosio je 2,94 mlrd. KM. Bosna i Hercegovina ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA-e, u koje izvozi tek 2,3% vrijednosti ukupnog izvoza i uvozi 1,8% od ukupne vrijednosti uvoza.
Ukupan obujam razmjene sa zemljama EFTA-e iznosi 1,16 mlrd. KM, a pokrivenost uvoza izvozom 65,4%. Više od 90% trgovine s ovog tržišta obavlja se sa Švicarskom, s kojom obujam razmjene iznosi 912,54 mil. KM, od čega je 373,90 mil. KM izvoza, a 538,63 mil. KM uvoza. Na tzv. ostala ili treća tržišta BiH razmjenjuje 8% od ukupnog izvoza i 15,2% od ukupnog uvoza.
Od ostalih tržišta najznačajnije tržište po obujmu vanjskotrgovinske razmjene je Turska (1,90 mlrd. KM) u koju smo izvezli 335,10 mil. KM (izvoz veći za 18,69%), a uvezli 1,57 mlrd. KM (uvoz veći za 14,08%). S obzirom na to da BiH s Turskom ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini te su ugovorene količine bescarinskih tarifnih kvota na uvoz mesa u Tursku, ovaj podatak je nezadovoljavajući. Pokrivenost uvoza izvozom tek je 21,3%.
Kina je druga zemlja po obujmu razmjene s ostalim tržištima. S Kinom obujam razmjene iznosi 1,90 mlrd. KM, od čega je izvoz tek 50,13 mil. KM, a uvoz 1,13 mlrd. KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 4,4%.
Možete li se osvrnuti na nova pravila u sustavu ulaska robe u Europsku uniju? Što naši vozači moraju znati?
– U nadolazećim danima očekujemo detaljnije informacije o tome što vozači moraju znati.
Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine zaprimila je samo obavijest od Europske komisije (Direkcija za poreze i carinu – DG TAXUD) o promjenama u procedurama ulaska robe u Europsku uniju koje će se primjenjivati od 1. travnja 2025. godine. Naime, prije dolaska robe na carinu sva roba koja se prevozi pomorskim i unutarnjim plovnim putovima, cestovnim prometom i željeznicom u EU ili kroz EU, uključujući poštanske i ekspresne pošiljke, podliježe novim zahtjevima. Gospodarski subjekti na koje to utječe morat će poslati podatke sigurnosti i zaštite putem ulazne sažete deklaracije (ENS-Entry Summary Declaration), pozivanjem na EU sustav kontrole uvoza druge generacije (ICS2).
Gospodarski subjekti na koje se ova promjena odnosi mogu pristupiti ICS2 sustavu putem vlastitog internog razvojnog IT sustava ili putem pružatelja IT usluga (ITSP) za slanje ENS podataka. Kompanije koje nisu spremne za primjenu novih pravila do 1. travnja 2025. godine trebale su najkasnije do 1. ožujka 2025. godine kontaktirati nacionalni servis-centar (National Service Desk) države članice EU-a u kojoj su registrirane i dobiti svoj EORI broj kako bi zatražile produljeni rok za implementaciju/termin za aktivaciju, koji se može dobiti samo na osnovi podnesenog zahtjeva. Detaljne informacije o primjeni sustava ICS2 i podnošenju ulazne sažete deklaracije dostupne su na službenoj internetskoj stranici Europske komisije na poveznici: https://taxation-customs.ec.europa.eu/customs-4/customs-security/ics2_en.
U smislu tematike vozača treba naglasiti i kontinuirane napore za produljenje vremena boravka na području EU-a. Postoje li mogućnosti da se ova tematika riješi na zadovoljstvo naše prijevozničke zajednice?
– Eliminiranje ograničenja boravka vozača na teritoriju Europske unije, koji se temelji na realizaciji prometnih aktivnosti, predstavlja jedno od dvaju ključnih pitanja koja onemogućuju normalno funkcioniranje lanaca isporuke i na koja ukazujemo dulje vrijeme, a za čije rješavanje nisu potrebna financijska sredstva Europske unije, nego samo razumijevanje i dobra volja njezinih članica.
Čini se da takva volja trenutačno ne postoji jer se ne mogu primijetiti prijeko potrebne, intenzivne aktivnosti u cilju rješavanja ovog pitanja na bilateralnom planu između Bosne i Hercegovine i Europske unije te da se i gospodarstvenici (i naša nadležna tijela) i Europska unija moraju zabrinuti zbog lančanih posljedica koje mogu nastupiti, jednako kao i zbog posljedica nerješavanja temeljnih problema u pogledu statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, gdje se također moraju intenzivirati pozitivne bilateralne aktivnosti na relaciji Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska kako bi došlo do konačnog rješenja.
Posljedice se neće odraziti samo na prometni sektor i prijevoznu moć Bosne i Hercegovine nego će istodobno destabilizirati uvozne i izvozne aktivnosti, pa i same proizvodne procese. Ovo pitanje ne opterećuje samo Bosnu i Hercegovinu nego i ostale države zapadnog Balkana, zbog čega smo u nekoliko navrata zahtijevali pokretanje zajedničke inicijative vlada država zapadnog Balkana prema Europskoj komisiji, pozivajući se na odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (koji s EU imaju potpisane sve države zapadnog Balkana), koristeći mogućnosti koje daje i Plan rasta za zapadni Balkan.
Naime, unaprjeđenje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU-a jedan je od četiriju stupova na kojima se zasniva Plan rasta, a obuhvaća sedam prioritetnih akcija za integraciju u jedinstveno tržište EU-a: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, olakšavanje cestovnog prometa, integracija u industrijski lanac nabave, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), jedinstveno digitalno tržište i integracija te dekarbonizacija energetskih tržišta.
Pred BiH su i promjene kada govorimo o tehnologijama koje se očekuju na graničnim prijelazima. Konkretno, EES i ETIAS sustavi donijet će značajne izmjene. Kako se pripremiti na ono što čeka građane, ali i poslovnu zajednicu?
– EU/Schengen pravila ulaska i boravka građana Bosne i Hercegovine, koja se odnose i na profesionalne vozače, na snazi su od 15. prosinca 2010. godine, na temelju kojih je omogućen boravak ne dulje od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, bez pribavljanja vize. Uvođenjem najavljivanog, novog Entry/Exit sustava na granicama Europske unije ova odredba se ne mijenja, tj. ostaje na snazi. Mijenja se način evidentiranja ulazaka i izlazaka, kao i način kontrole duljine boravka na teritoriju Europske unije.
Entry/Exit sustav evidentirat će vrlo precizno vrijeme ulaska i vrijeme izlaska s teritorija Europske unije i automatski će se očitati podatak je li npr. određeni vozač teretnog vozila ili autobusa već iskoristio 90 dana (ili 2160 sati) u razdoblju od 180 dana. Ključno pitanje je hoće li Europska unija “podesiti” Entry/Exit sustav tako da jednako precizno izračuna vrijeme provedeno na njezinu teritoriju ili će nastaviti koristiti računanje broja datuma.
Ovo će ujedno biti i signal da i Europska unija razumije nedostatak trenutačnog sustava u cijelosti, kao i da je spremna ne samo ispraviti taj nedostatak nego i poduzeti korake za osiguranje statusa profesionalnih vozača identičnog onome koji imaju članovi drugih sudionika u lancima isporuke pri obavljanju svoje profesionalne djelatnosti (članovi avionskih i brodskih posada), a koji su izuzeti od ograničenja boravka na teritoriju Europske unije pri obavljanju prijevozničke aktivnosti. Uspostava Entry/Exit sustava produljit će vrijeme zadržavanja na graničnim prijelazima.
Prema optimističnim predviđanjima, dodatno zadržavanje po osobi iznosit će oko minutu. Jasno je da ne možemo odlučivati o tome hoće li Europska unija unaprijediti sustav kontrole vlastitih granica ili ne, ali trebali bismo barem očekivati razumijevanje Europske unije da i u našem i u vlastitom interesu osigura realizaciju ovdje obrazloženog prijedloga za prekategorizaciju graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom/Europskom unijom te da pokaže pozitivan odnos prema važnosti rješavanja pitanja ograničenja boravaka profesionalnih vozača koji obavljaju međunarodni prijevoz roba i putnika, zaposlenih u kompanijama u Bosni i Hercegovini.
Oporezivanje ugljika strateški je značajna tema kada govorimo o izvozu. VTK od samoga starta inzistira na pripremnim aktivnostima i edukaciji. U kojoj smo trenutačno fazi te što očekuje BiH ako ne uspostavi sustav trgovanja emisijama koji će biti usklađen s EU-om?
– Evidentno je da Bosna i Hercegovina, iako se obvezala da će uvesti vlastiti ETS do kraja 2026. godine (NECP BiH), to neće stići napraviti. Odljev novca naplaćivanjem pristojbi na CO2 prilikom izvoza iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju za određene skupine proizvoda nemoguće je izbjeći, a to će trajati sve dok se ne postigne jedan od dvaju slučajeva: da Bosna i Hercegovina uvede vlastiti sustav trgovine emisijama ili naše kompanije postanu CO2 neutralne. Da bismo bili svjesni ozbiljnosti situacije, referiramo se na analizu koju je financirala Europska unija u sklopu projekta EU4Energy “Razumijevanje utjecaja CBAM i ETS sustava u Bosni i Hercegovini” (2023.) u kojoj se navode procjene da će odljev novca po osnovi plaćanja pristojbi na emisije CO2 iz Bosne i Hercegovine u EU od 2026. do 2030. iznositi 1,28 milijardi KM.
Imajući u vidu kompleksno i dugotrajno uspostavljanje usklađenog zakonodavnog okvira u Bosni i Hercegovini, nepostojanje vlastite burze električne energije, a potom i sve druge preduvjete za uspostavljanje nacionalnog ETS-a, moguće je da će odljev novca iz Bosne i Hercegovine uslijed primjene uredbe o CBAM potrajati godinama. U međuvremenu, dok se BH ETS ne uspostavi, nužno je fokusirati se na drugi slučaj, odnosno kontinuirano jačati potporu gospodarstvu kako bi smanjilo svoj CO2 otisak. U 2025. godini potrebno je prioritetno se fokusirati na mjerenje i validaciju podataka o CO2 emisijama kompanija.
Ako izvoznik iz Bosne i Hercegovine ne dostavi CBAM izvješće s prihvatljivim i pouzdanim podacima, on će biti odbijen, zbog čega će njegov kupac morati platiti CBAM certifikate prema najvišoj predviđenoj emisiji za određeni proizvod, bez obzira na to što je stvarno stanje o emisijama CO2 naših tvrtki znatno niže. Drugim riječima, i da je tvrtka iz Bosne i Hercegovine 100% CO2 neutralna, ako nema valjane podatke u izvješću, njezin uvoznik će morati platiti najviši iznos poreza. Taj trošak kupnje certifikata, koji su instrument oporezivanja, na kraju će snositi bh. izvoznik kroz pritisak na smanjivanje cijene kako ne bi izgubio tržište, što će predstavljati i najrigorozniji financijski penal.
Pitanje otvaranja novih graničnih prijelaza opremljenih za fitosanitarni pregled iznimno je značajno za pitanje izvoza poljoprivrednih proizvoda. Što su prijedlozi VTK u tom kontekstu?
– Vanjskotrgovinska komora BiH prva je prepoznala ovaj problem, uporno upozoravala na važnost rješavanja ovog pitanja s konkretnim prijedlozima, svjesna činjenice da je obujam razmjene s Europskom unijom iznad 70%, kao i ekonomskih posljedica koje može izazvati njegovo nerješavanje. Analiza službenih podataka o broju prelazaka teretnih vozila preko graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini i podataka o robnoj razmjeni sa zemljama članicama Europske unije nedvojbeno upućuje na nužnost hitnog poduzimanja svih mjera i aktivnosti kako bi i preko graničnih prijelaza Svilaj i Izačić bio omogućen prijevoz svih vrsta roba (status BIP), a preko graničnih prijelaza Orašje, Kamensko i Ivanica prijevoz roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli. Rješavanje ovog pitanja u obostranom je interesu te je za očekivati daljnje angažiranje i tijela Bosne i Hercegovine i tijela Republike Hrvatske. Mora se izvršiti izmjena i dopuna postojećeg ugovora o graničnim prijelazima s Republikom Hrvatskom ili načiniti novi, uvažavajući argumente i potrebe za redefiniranjem statusa pojedinih graničnih prijelaza.
Važno bi bilo osigurati da predstavnik poslovne zajednice (Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine) bude imenovan u sastav povjerenstva za praćenje provedbe ovog i svakog drugog ugovora o graničnim prijelazima i to je također jedna od inicijativa koja je upućivana državnim tijelima. Smatram da su stabilan poslovni ambijent i internacionalizacija ključ za dugoročni rast i konkurentnost naših tvrtki na globalnom tržištu. Ovaj put zahtijeva stalnu suradnju između privatnog sektora i donositelja odluka, ali vjerujem da zajedničkim naporima možemo stvoriti uvjete za snažniji i održiviji gospodarski razvoj. Pozivam sve sektore da zajedno radimo na stvaranju okružja koje potiče inovacije, investicije i rast jer je to temelj naše konkurentnosti u globalnom gospodarstvu.
Komora će, kao i do sada, biti uz gospodarstvenike i nastojati u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima dati doprinos u kreiranju povoljnijih uvjeta za poslovanje i stvaranje novih prilika za internacionalizaciju poslovanja.
