Čitajući o današnoj situaciji s koronavirusom, možda mislite kako je ovo nešto što se nikad prije nije dogodilo. Istina, virus je nov i dosad nezabilježen, ali pristup pandemiji nije se puno promijenio u posljednjih 100 i više godina.
“Munjevitom brzinom širi se posebna vrsta influence Europom. Najviše se pojavljuje među ljudima kojih je najviše na jednom mjestu, u tvornicama, među radnicima i vojništvom.” Ne pišu tako današnje novine, nego Jutarnji list iz 1918. godine – o španjolskoj gripi.
I tada se pratio broj oboljelih
Ekipa RTL Direkta odlučila je malo pročačkati po novinama starijega datuma te je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici pronašla Jutarnji, Obzor i Novosti, koji su o ondašnoj pošasti, koja je kosila sve pred sobom, pisali slično kao što mi danas pišemo o koroni.
I tada se pratio broj oboljelih u drugim zemljama, opisivali su se simptomi… U jednom članku tako se pisalo o pojavi gripe u Zagrebu. Tu je stajalo da je liječnik ustanovio bolest kod 27 vojnika i onda i sam legao pod temperaturom od 40 stupnjeva.
Oboli se nenadano, prvo boli grlo, a kao kod korone – piše da obolijevaju ljudi koji puno vremena provode zajedno te da epidemiju širi nepovoljno vrijeme. U Švicarskoj su, kao i danas, tada zabranili posjećivanje kina i koncerata kako se bolest ne bi širila.
Profesor je predvidio koronu?
I tada se u početku predviđalo da će to biti manja prehlada, i mjere su bile slične, zatvarale su se škole i dezinficirale telefonske govornice. Za nenošenje maske u Americi se plaćalo 100 dolara kazne.
Posebno je zanimljiv članak u kojemu stanoviti profesor Beilbogen govori kako se Europa ne može dobro očuvati protiv provala epidemije – profesor upozorava da će to poseban problem biti jednoga dana kada nastupi nova plućna pošast.
I evo nas pune 102 godine kasnije i stvarno – pošast je tu. Od španjolske gripe umrlo je 50 milijuna ljudi. Nije dobra vijest što je i tada drugi val epidemije bio smrtnonosniji od prvoga.
