Kršenje radničkih prava prisutno je u gotovo svim sektorima, od trgovine i ugostiteljstva do građevine i industrije, a posljedice snose upravo oni koji bi trebali biti najzaštićeniji – radnici. Jedan od najčešćih problema je neisplata plaća i doprinosa.
Vlada FBiH u veljači je prošle godine uspostavila platformu “Zaštita radnika”, a u ožujku je omogućeno da se inspekcijski nadzori vrše i na osnovi prijave radnika putem ove platforme.
– Snažna ekonomija ne gradi se samo kroz brojke, ona počiva na poštivanju prava radnika, fer uvjetima poslovanja i jednakim pravilima za sve. Ne možemo i nećemo zaobići one koji žele raditi mimo zakona, na štetu radnika i Federacije – kazao je tada premijer Federacije Nermin Nikšić.
Od tada do kraja godine putem kanala “Zaštita radnika” pristiglo je 1500 prijava građana, piše Večernji list BiH.
Suzbijanje “sive ekonomije”
Vlada Federacije BiH omogućila je ovaj siguran i jednostavan mehanizam putem kojeg radnici mogu prijaviti poslodavce koji ne uvažavaju njihova radnička prava. Platforma je u vrlo kratkom roku prerasla u snažan institucijski prostor u kojem glas radnika, koji je godinama bio potiskivan i zanemarivan, danas ima težinu i proizvodi konkretne promjene.
Na platformi se evidentira kontinuiran priljev novih prijava, što nedvosmisleno upućuje na dugogodišnju prisutnost nepravilnosti u oblasti zaštite radničkih prava, ali i da su radnici konačno dobili pouzdan i siguran mehanizam institucionalne zaštite.
– Analiza zaprimljenih prijava pokazuje da su radnici najčešće prijavljivali kršenja radničkih prava koja se odnose na obvezu vraćanja dijela plaće nakon uplate na račun, isplatu dijela plaće “na ruke”, zatim neisplaćivanje minimalne plaće, kao i toplog obroka i naknade za prijevoz te neplaćanje doprinosa. Sve zaprimljene prijave Vlada Federacije BiH dostavlja nadležnim institucijama, Poreznoj upravi Federacije BiH i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, koje u okviru svojih zakonskih nadležnosti provode inspekcijske nadzore. Tamo gdje su utvrđene nepravilnosti, naložene su mjere za njihovo otklanjanje i izrečene odgovarajuće kazne – priopćili su iz Vlade FBiH.
Ovim aktivnostima štite se prava radnika, ali i osigurava pravedno poslovno okruženje u kojem će poslodavci koji posluju u skladu sa zakonom i ispunjavaju svoje obveze prema radnicima i državi biti zaštićeni od nelojalne konkurencije i nepravičnih tržišnih uvjeta.
– Vlada Federacije BiH nastavit će s daljnjim unaprjeđivanjem zaštite radničkih prava jačanjem inspekcijskih kapaciteta i međuinstitucionalne suradnje te, uz dodatno osnaživanje kontrolnih mehanizama. Cilj je i suzbijanje “sive ekonomije” koja se izravno odražava na plaće radnika, mirovinski i zdravstveni sustav, kao i na razvoj Federacije BiH – priopćili su.
Zaštita radnika
BiH formalno ima zakone koji jamče zaštitu radnika, ali svakodnevna praksa pokazuje veliki raskorak između propisa i stvarnog stanja na terenu. Kršenje radničkih prava prisutno je u gotovo svim sektorima, od trgovine i ugostiteljstva do građevine i industrije, a posljedice snose upravo oni koji bi trebali biti najzaštićeniji – radnici.
Jedan od najčešćih problema je neisplata plaća i doprinosa. Tisuće radnika godinama rade bez uplaćenog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, što ih dovodi u situaciju da, iako su zaposleni, nemaju pravo na liječenje ili sigurnu mirovinu. Mnogi poslodavci koriste strah od gubitka posla kako bi radnike natjerali na šutnju. Poseban problem predstavlja rad “na crno” ili prijavljivanje na minimalnu plaću, dok se ostatak isplaćuje “u kuverti”.
Ovakva praksa izravno šteti radnicima, ali i državi jer se izbjegava plaćanje poreza i doprinosa. Ipak, odgovornost se rijetko sankcionira jer su inspekcijske kontrole nedovoljne ili neučinkovite. Prekovremeni rad bez naknade još je jedna česta pojava. Radnici, posebno u trgovini i ugostiteljstvu, često rade i po 10 – 12 sati dnevno, bez dodatne isplate.
Zakonska ograničenja se ignoriraju, a odbijanje prekovremenog rada često znači prijetnju otkazom. Ni zaštita na radu nije na zadovoljavajućoj razini. Ozljede na radnom mjestu, pa čak i smrtni slučajevi, osobito u građevinskom sektoru, svjedoče o nepoštivanju osnovnih sigurnosnih standarda.
U mnogim slučajevima odgovornost poslodavaca izostaje, a sudski procesi traju godinama. Nažalost, mnogi se ne usuđuju javno govoriti o problemima. Stručnjaci ističu da uzrok leži u kombinaciji slabih institucija, političkog utjecaja i sporog pravosuđa. Prijave inspekcijama često ne daju rezultate, dok sudski postupci obeshrabruju radnike zbog dugog trajanja i visokih troškova.
Postoje pozitivni primjeri tvrtki koje poštuju radnička prava, a takvih će zbog nedostatka radnika biti sve više. Ipak, bez ozbiljne reforme inspekcija rada, učinkovitijeg pravosuđa i jačanja svijesti radnika o njihovim pravima stanje se teško može promijeniti.
Kršenje radničkih prava nije samo socijalno pitanje već i pitanje dostojanstva, ekonomskog razvoja i budućnosti zemlje. Društvo koje ne štiti svoje radnike riskira da izgubi najvredniji resurs – ljude.
