Sredinom kolovoza Europska je komisija s AstraZenecom zaključila ugovor o kupnji 400 milijuna doza cjepiva AZD1222, kolokvijalno zvanog ‘oxfordsko’ cjepivo. Bio je to prvi zaključen ugovor, a riječ je praktično jednaka količina onoj ugovorenoj s Pfizer/BioNTechom i Modernom zajedno.
Ipak, EK je prije ‘oxfordskog’ odobrila inovativno cjepivo Pfizer/BioNTecha temeljeno na glasničkoj RNK, isto se uskoro očekuje i za Modernino cjepivo na istoj tehnologiji. No, očekuje se kako će britanski regulator ovih dana dati dozvolu i za ‘oxfordsko’ cjepivo. Vidljivo je i zašto.
Odobrenje možda ovaj tjedan – Ako se cjepivo doista odobri te njegova primjena počne po planu, tada ćemo moći postupno olakšavati neke od mjera koje su život učinile teškim za mnoge – rekao je Michael Gove, ministar u kabinetu Borisa Johnsona.
I o ovom se cjepivu dosta pisalo, i zato što je objavljeno kao prvi kandidat kao i zbog činjenice da mu je kliničko ispitivanje obustavljeno u više navrata, a onda i zbog efikasnosti koja je različita ovisno o načinu primjene cjepiva.
Registracija ovog cjepiva možda bi doista označila kraj ove pandemije pa nas je zanimalo u kojoj je fazi to cjepivo sada. Za Večernji list smo iz AstraZenece dobili službenu izjavu u kojoj stoji kako je “podnošenje podataka iz privremene analize istraživanja u tijeku i naši timovi rade što je brže moguće kako bi regulatornim tijelima osigurali sve potrebne podatke neophodne za pregled.
Na relevantnim regulatornim tijelima je da pregledaju i donesu odluke o odobrenju na temelju podataka”, uz navod da podatke pregledava više nacionalnih regulatornih tijela. Objašnjenje razlike u efikasnosti i doziranju potražili smo kod prof. dr. sc. Kristijana Ramadana. našeg znanstvenika koji radi na Oxfordu. – Najvjerojatnije će MHRA, britansko regulatorno tijelo, odobriti cjepivo ovog tjedna.
Nažalost, cijepljenje kada je efikasnost iznad 90 posto provedeno je samo na 2000 volontera, i to samo u dobnoj grupi od 18-55 godina. Najvjerojatnije će MHRA odobriti samo punu dozu kod prvog i drugog cijepljenja koje štiti od bolesti u 62 posto slučajeva, ali je provedeno na oko 20.000 volontera i u starijim dobnim skupinama, 56-69 i 70 godina i stariji. Zatim će tražiti da se i drugi režim cijepljenja, pola doze pa cijela, provede ponovno, i to na svim dobnim skupinama, ali za to će trebati opet nekoliko mjeseci – rekao nam je prof. Ramadan.
Pascal Soriot, čelni čovjek AstraZenece, u intervjuu londonskom Sunday Timesu rekao je kako u njegovoj tvrtki misle da su došli do pobjedničke formule po kojoj će efikasnost biti kao kod do sada odobrenih cjepiva, ali ne može više reći o tome prije službene objave.
Ovo cjepivo bazirano je na tehnologiji adenovirusa, virusa koji kod ljudi često uzrokuju bolesti sličnih prehladama, objasnio nam je prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zürichu i član Znanstvenog savjeta vlade.
– To cjepivo koristi se adenovirusom koji je modificiran tako da se ne može replicirati, a u isto vrijeme tom virusu je dodana DNK S-proteina SARS-CoV-2. Razlike u odnosu na RNK cjepiva Moderne ili Pfizera su što se umjesto RNK u organizam unosi DNK pakiran u bezopasan virus, naše stanice prevedu taj DNK u RNK, a onda u virusni protein. Za sada nema indikacija da bi cjepivo AstraZenece bilo u bilo kojem pogledu štetno.
Postoje indikacije da će vjerojatno biti malo manje efikasno, ali će distribucija biti daleko jednostavnija. U svakom slučaju. sama činjenica da manje od godinu dana nakon početka pandemije imamo tri uspješna cjepiva je jako obećavajuća i daleko prevazilazi prvotna oćekivanja – rekao je prof. Ban.
Još jedna članica Znanstvenog savjeta vlade, prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, slaže se kako ne treba imati rezerve prema ‘oxfordskom’ cjepivu.
