Prihodi ostvareni od indirektnih poreza i u 2025. godini nastavljaju svoj uzlazni trend, baš kao i prethodnih godina. U razdoblju od siječnja do kolovoza, zabilježeno je povećanje od 383 milijuna konvertibilnih maraka (KM) u odnosu na isti period prošle godine.
No, ekonomisti ističu da ovo povećanje nije rezultat ekonomskog rasta niti reformskih mjera vlada, već isključivo posljedica inflacije.
Usprkos ovom iznenadnom rastu prihoda, entitetski budžeti ostaju u deficitu, a prikupljeni novac se većinom troši na saniranje budžetskih rupa i otplatu dugova. Građani, i pored stotina milijuna dodatnih sredstava, ne vide konkretne koristi niti poboljšanja životnog standarda.
Tijekom prvih osam mjeseci 2025. godine, ukupni prihodi od indirektnih poreza iznosili su 7 milijardi i 886 milijuna KM, što je povećanje od 5,1 posto u odnosu na 2024. godinu. Prikupljena sredstva podijeljena su između institucija države, entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija Bosne i Hercegovine dobila 3,555 milijardi KM, Republika Srpska 1,989 milijardi KM, dok je Brčko distriktu pripalo 199 milijuna KM. Za financiranje državnih institucija izdvojeno je 662 milijuna KM, prenosi Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT).
Višak prihoda koji je ušao u entitetske kase, prema dostupnim podacima, uključuje oko 200 milijuna KM dodatnih sredstava za Federaciju, 110 milijuna KM za RS te 11 milijuna KM za Brčko distrikt. Jedino su državne institucije zabilježile pad sredstava u poređenju s prošlom godinom – 17 milijuna KM manje.
Građani, međutim, ukazuju da taj novac ne rezultira nikakvim poboljšanjima u svakodnevnom životu, dok ekonomski stručnjaci upozoravaju na lošu praksu netransparentnog trošenja javnih sredstava.
– Vlasti u BiH taj novac doživljavaju kao poklon koji treba što prije potrošiti, bez da se razmišlja o budućim obvezama. Svaki domaćin najprije gleda kako da podmiri svoje dugove pa tek onda razmišlja o potrošnji – izjavio je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
S druge strane, blago olakšanje ipak postoji – višak prihoda entitetima pomaže da lakše servisiraju postojeće dugove i zaduženja.
– Ovo povećanje prihoda malo je rasteretilo budžetske obaveze u pogledu otplate duga, ali kada se taj trend zaustavi, sve se opet prelama preko leđa građana. Vlasti tada glume da nešto rade, iako je suština vrlo tanka – istaklnula je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.
Ako se sadašnji tempo nastavi, do kraja godine entitetski budžeti mogli bi dobiti dodatnih 200 milijuna KM. Ipak, kao što je to bio slučaj sa prethodnih 400 milijuna, i ovaj iznos vjerojatno neće donijeti nikakve značajnije koristi za obične građane.
