Problem debljine smješten je na visoko mjesto zdravstvenih problema. Istraživanja pokazuju da više od polovice odraslih Europljana pati od viška kilograma, a petina njih ima problema sa zdravljem. Taj trend ne zaobilazi Hrvatsku gdje je također u porastu broj osoba koje imaju prekomjeran broj kilograma. Još veći problem je sve više djece koja imaju problema s prekomjernom težinom.
Debljina je povećano nakupljanje masnih naslaga uslijed prekomjernog uzimanja hrane koja nam daje energiju koju tijelo ne može potrošiti već se sav suvišak nastale energije taloži u masne stanice. Pri tome ne smijemo zanemariti smanjenu fizičku aktivnost, psihološke čimbenike, genetiku, godine.
Debljina utječe na nastanak raznih oboljenja. Prije svega, kao posljedica debljine može nastati šećerna bolest (dijabetes – poremećaj u radu gušterače, tj. u izlučivanju inzulina), zatim bolesti srca i krvnih žila, što može rezultirati nastankom srčanog i/ili moždanog udara. Kako bi se te posljedice spriječile, a organizam mogao lakše oduprijeti treba djelovati na vrijeme, što znači da s prevencijom treba započeti već u najranijoj, dječjoj dobi.
Usaditi pozitivne navike na vrijeme
Prehrambene navike se stvaraju dok smo djeca, između druge i treće godine kada se dijete počinje polako osamostaljivati na različitim područjima od kojih je jedno i izbor hrane. Navike koje se tad stvaraju mogu smanjiti, ali i povećati mogućnost da se u kasnijem životnom razdoblju razviju problemi s debljinom i bolestima koje ona donosi. Iako se potreba za hranom i osjećaj gladi kod svakog djeteta različito ispoljavaju, učenje djeteta principa zdrave prehrane može bitno utjecati na izgrađivanje pravilnog stava prema hrani i jelu.
Uloga hrane u djećjoj dobi je osigurati hranjive tvari za rast, razvoj i potrebe za energijom više nego u kasnijim razdobljima života. Dječja prehrana treba biti raznovrsna sa zastupljenim namirnicama iz svih skupina koje će osigurati potrebnu količinu bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Samo će na taj način dijete dobiti sve potrebne nutrijente za normalan rast i razvoj. Djeca između druge i šeste godine trebaju imati četiri do šest obroka dnevno, ovisno o potrebama pojedinog djeteta, s tim da razmak ne bi trebao biti duži od 4 sata. Djeca ne smiju preskakati obroke, jer se organizmu ne osigurava potrebna količina glukoze neophodne za rad mozga i živčanog sustava.
Ugljikohidrati su osnovni izvor energije. Optimalni unos ugljikohidrata je 55 – 70 posto od dnevnog unosa energije pa zato temelj prehrambene piramide za djecu između druge i šeste godine čine žitarice koje bi se trebale servirati pet do šest puta dnevno. Žitarice su bogate složenim ugljikohidratima koji predstavljaju osnovni izvor energetskih tvari i ne dovode do naglog podizanja razine glukoze u krvi (kao na primjer slatkiši) već daju organizmu energiju za duže razdoblje. Osim toga, žitarice, pogotovo u svom integralnom obliku, obiluju vitaminima B-skupine koji su potrebni u metabolizmu masti, ugljikohidrata i bjelančevina, bogate su mineralima poput kalcija, kalija, fosfora…, te celuloznim vlaknima koja povoljno utječu na probavu, rad crijeva i njihovo pražnjenje. Djetetu možete ponuditi žitarice odnosno njihove proizvode poput zobenih pahuljica, muesle, najbolje za doručak, zatim kruh od crnog brašna, rižu, tjesteninu…..
Na drugom mjestu su namirnice iz skupine voće i povrće uz preporuku da se povrće uzima tri puta dnevno, a voće dva puta dnevno. Voće i povrće su skupine namirnica koje obiluju vitaminima i mineralima neophodnim za rast i razvoj. Ako dijete nije ljubitelj voća i sirovog povrća treba mu praviti svježi sok kako bi dobio potrebne nutrijente. Povrće treba kratko termički obrađivati kako bi zadržalo maksimalnu količinu vitamina i minerala. Ovdje, naravno, spadaju i mahunarke koje nikako ne smijemo izostaviti jer su bogate bjelančevinama, a posebno soja koja sadrži sve esencijalne aminokiseline. Osim bjelančevinama obiluju i mineralima.
Meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi preporučuju se u dva obroka dnevno. Ovo su namirnice koje podmiruju organizam bjelančevinama koje sadrže sve esencijalne aminokiseline potrebne za izgradnju stanica, stvaranje enzima za metabolički rad i proizvodnju hormona. Potrebno je ponuditi ono meso koje nije masno i koje sadrži što manju količinu zasićenih masnih kiselina, najbolje meso peradi, kunića i obavezno ribu. Osim ribe, to su namirnice koje sadrže i veću količinu kolesterola, koji je građevna tvar raznih bioloških struktura i potreban je za pravilan razvoj dječjeg organizma i sintezu steroidnih hormona te ga djeca trebaju dobivati preko jaja, maslaca, mlijeka, ali i preko umjerene količine crvenog mesa. Osim toga crveno meso obiluje hem-željezom koje se bolje apsorbira u organizmu nego željezo kojeg ima u namirnicama biljnog podrijetla. Mlijeko i dalje ostaje važan izvor prehrambenih tvari kao što su bjelančevine i kalcij. Potrebe djeteta za mlijekom u prve dvije godine života su četiri dcl, a do pete pet dcl.
Na samom vrhu prehrambene piramide nalaze se masnoće i šećeri čiju uporabu u prehrani treba smanjiti na najmanju moguću mjeru. Masti su veliki izvor energije i ona predstavlja energetsku rezervu u organizmu i bitan dio staničnih struktura. U svakodnevnoj prehrani prednost bi trebale imati nezasićene masne kiseline jer se lakše probavljaju i ne opterećuju žuč i crijeva.
Svakako treba napomenuti da jednostavne šećere kao skupine ugljikohidrata treba izbjegavati, jer osim što utječu na stvaranje karijesa direktno potiču debljanje i stvaranje novih masnih stanica. Masne stanice se stvaraju do pete godine života i taj broj nosimo do kraja života. To roditelji trebaju imati stalno na umu prilikom kreiranja djetetove prehrane jer je vrlo vjerojatno da će pretilo dijete imati problema s prekomjernom težinom i u kasnijim razdobljima života. Kasnije povećanje masnog tkiva je posljedica povećanja volumena masnih stanica.
Što je fino ne mora biti zdravo
Ono što bi se svakako trebalo izbaciti iz prehrane su razne grickalice tipa kroki, štapići, čipsevi…, koje imaju veliku energetsku vrijednost, a jako malu nutritivnu. Dijete putem tih namirnica ne unosi dovoljnu količinu nutrijenata potrebnih za rast i razvoj, ali zato unosi preveliku količinu energije. Isto stvar je i sa slatkišima kao što su bomboni, lizalice, čokolade i razne čokoladice, keksi, kolači ako se uzimaju u prekomjernim količinama.
Pogrešno je za doručak umjesto toplog mliječnog obroka sa žitaricama davati na brzinu kupljen slanac, pecivo ili fornette, jer dijete na taj način ne dobiva potrebne tvari za sve svoje jutarnje aktivnosti. Slatke i gazirane napitke treba izbaciti iz prehrane jer utječu kako na pojavu karijesa, tako i na debljinu. Osim toga, djecu takvi napitci zasite pa ne unesu dovoljno nutritivnih tvari putem obroka. Dijete već od najranije dobi treba navikavati na običnu vodu.
U dobi između druge i treće godine dijete počinje odbijati hranu, jer tada već ima svoju volju i stvara svoje mišljenje. Ali ono što mu nedostaje je znanje, a znanje trebaju imati roditelji i odgajatelji u vrtićima koji bi trebali formirati zdrave prehrambene navike djeteta u cilju prevencije debljine i popratnih bolesti. Pri tome ne treba zaboraviti da dijete gleda oko sebe i oponaša pa tako i ono što jedete. Tako ga, na primjer, ništa neće i ne može nagovoriti da jede crni kruh, ako roditelji jedu bijeli. Vi ste mu najbliži i najbolji primjer ka putu prema zdravoj prehrani i prevenciji prekomjerne tjelesne težine.
