U povodu obilježavanja 30 godina od mirovnoga sporazuma za Bosnu i Hercegovinu predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković sudjeluje na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu.
Obljetnica se održava, simbolično, u Nacionalnom muzeju Zračnih snaga SAD-a u tome gradu u kojemu je prije 30 godina okončan troipolgodišnji rat, piše Večernji list BiH.
Iako nepravedan, Daytonski sporazum zajamčio je mir. Sinoć su se nedaleko od mjesta gdje su čelnici Hrvatske, BiH i Srbije, Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević, potpisali mirovni sporazum nakon trotjednih razgovora, okupili čelnici iz zemalja jugoistoka Europe.
Hrvatski premijer obraća se i danas na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu, gdje se očekuje da će uputiti poruke vezane i uz BiH. Svojevrsni prethodnik premijeru bio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
On se obratio na jednome od panela u Daytonu, ali i susreo te razgovarao sa zamjenikom državnog tajnika Christopherom Landauom.
Objava na X-u
Nakon održanog bilateralnog susreta hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na svojem je profilu na društvenoj mreži X objavio ključne poruke koje su proistekle iz tog razgovora.
– U tom kontekstu obojica smo naglasili hitnu potrebu očuvanja ustavne ravnoteže Bosne i Hercegovine. Čvrsto smo odbacili i secesionizam i hegemonijski centralizam. Jedini održiv put naprijed leži u osiguravanju potpune i ravnopravne zastupljenosti svih triju konstitutivnih naroda – bez čega trajni mir i stabilnost nisu mogući – poručio je Grlić Radman.
Landau, zamjenik državnog tajnika Marca Rubija, reagirao je odobravanjem na ove poruke, komentiravši kako je to “bio odličan susret”, uz emotikone zastava SAD-a i Hrvatske te znak rukovanja.
Ministar je tijekom obraćanja na zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a upozorio i na diskriminaciju Hrvata u izbornom procesu u BiH, upozorivši da je to ozbiljna prijetnja stabilnosti i funkcionalnosti same države.
Pozvao je na žurno ispravljanje te anomalije kako bi se odnosi u BiH normalizirali i stabilizirali. Hrvatima u BiH, kako je istaknuo, nisu osigurana njihova legitimna prava, a kao dokaz tome naveo je da čak četiri puta nisu bili u prilici izabrati svog člana Predsjedništva BiH, unatoč presudi Ustavnog suda kojom je to zatraženo.
Grlić Radman je podsjetio kako je duh Daytonskog sporazuma značio da će svaki narod moći birati svoje legitimne predstavnike u vlasti, a Hrvati to nisu u prilici. Legitimnost proistječe iz povjerenja zajednice, a nije stvar matematičke većine drugih, kazao je Grlić Radman aludirajući na činjenicu da je Željko Komšić u četiri navrata izabran u Predsjedništvo BiH zahvaljujući glasovima Bošnjaka.
U govoru koji je izazvao pozornost međunarodnih izaslanstava, zamjenik američkog državnog tajnika Christopher Landau ponudio je jasan pogled Trumpove administracije na stanje u regiji.
Referirao se na govor predsjednika Trumpa održan nedavno u Rijadu, u kojem je priznata pogrešnost politike američke izgradnje nacija i osuđena arogancija onih koji misle da rješenja mogu donositi bez dijaloga sa stvarnim nositeljima političkih i društvenih procesa u zemljama poput Bosne i Hercegovine.
– Što to znači za Bosnu i Hercegovinu? To znači da smo spremni slušati i surađivati sa svim uključenim stranama. Sporazumi moraju biti čvrsti da bi opstali, ali morate biti fleksibilni kako biste se prilagodili promjenama vremena. Da budem jasan: Sjedinjene Države ne nude neograničena sredstva za neodređene, nesigurne ili nerealne ciljeve – poručio je Landau.
Posebno se osvrnuo na opasnosti od ekstrema – s jedne strane “transcendentne transformacije”, a s druge “ponovnog otvaranja starih rana”. Naglasio je kako mir i razvoj trebaju definirati ljudi koji žive s posljedicama tih odluka, a ne apstraktnih modela koje nameću think-tankovi i akademske elite.
– Narodi i društva su otporni, ali moraju sami izabrati da budu otporni. I ovdje ne govorim samo o vođama već o narodima. Kada različite nacionalnosti i vrijednosni sustavi postoje jedni pored drugih, mir ne ovisi o vojnoj pobjedi, već o kompromisima koji omogućuju suživot svih strana – zaključio je Landau, potvrdivši otvorenost SAD-a za konstruktivnu suradnju uz uvjet realističnog pristupa i međusobnog poštovanja.
Budućnost zemlje
Hladan tuš, međutim, stigao je od visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta. Tijekom jednoga od panela u Daytonu Schmidt je iznio jasan stav koji nije prošao nezapaženo u diplomatskim krugovima:
“Ako očekujemo građansku BiH, dugoročno nećemo uspjeti.”
Schmidt se tako referirao na neravnotežu u institucionalnoj arhitekturi BiH, gdje dominacija jednog naroda u praksi obespravljuje druge. Dodao je kako je izbor hrvatskog člana Predsjedništva jedan od primjera tog problema, ali i podsjetio na ustavnu diskriminaciju prema pripadnicima nacionalnih manjina, poput Židova i Roma, koji nemaju pravo kandidature za državne dužnosti.
Schmidtov komentar očito je bio poruka onima koji zagovaraju takozvanu građansku državu kao model budućnosti Bosne i Hercegovine, bez uzimanja u obzir njezina stvarnog, konstitutivnog ustroja i osjetljive ravnoteže među narodima, što je, uostalom, bio temelj mirovnoga sporazuma iz studenoga 1995. godine.
Daytonska obljetnica, 30 godina poslije, još jednom je pokazala koliko je mir dragocjen i koliko je složeno njegovo očuvanje. No, poruke koje su stigle iz Daytona ove godine, posebno iz usta američkih i hrvatskih dužnosnika, jasno su artikulirale realan, odgovoran i partnerski pristup budućnosti BiH.
