Tvrdnja da kišna šuma Amazonija proizvodi petinu kisika na Zemlji nije točna, piše “National Geographic”.
Skoro sav kisik na Zemlji potiče od oceana, a zalihe će potrajati milijunima godina, međutim, ističe se u članku, mnogi su razlozi zbog kojih bi svijet trebalo da bude užasnut požarima u Amazoniji.
Skot Dening s Univerziteta u Koloradu podsjeća za list da skoro sav slobodan kisik u zraku proizvode biljke putem fotosinteze, a da se oko trećine kopnene fotosinteze obavlja u kišnim šumama, među kojima je Amazonija najveća.
Svake godine proizvedeni kisik potroše požari i živi organizmi – drveće stalno odbacuje mrtvo lišće, grane, korijenje i drugi otpad, koji zauzvrat hrane ekosistem organizama. Time se, kako se navodi, najviše hrane insekti i mikrobi, ali svaki korak procesa troši kisik.
Ipak, usprkos činjenici da proizvodi oko pet do šest posto kisika na Zemlji, Amazonija je bitna iz drugih razloga, prije svega zbog izvlačenja ugljen-dioksida iz atmosfere.
Zbog toga, naučnici kažu da nije odgovarajući ustaljeni naziv Amazonije – “pluća planete” – već kišnu šumu porede s džinovskim klima-uređajem.
Amazonija je, kako se navodi u tekstu, jedan od najznačajnijh faktora u usporavanju klimatskih promjena, zajedno s tropskim šumama u centralnoj Africi i Aziji.
Amazonija je također i riznica života – u njoj živi desetine tisuća biljnih i životinjskih vrsta, te zbog toga i predstavlja najraznovrsniji ekosistem na svijetu.
Taj ekosistem prijete da unište klimatske promjene, nekontrolirana sječa i ljudski nemar.
