Sjednica Vijeća ministara sazvana za 16. prosinca predstavljat će novi, a možda i posljednji pokušaj u ovoj godini da se dođe do rješenja koje bi uključivalo usvajanje Zakona o VSTV-u i izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH, a onda i dogovora oko uspostave Ureda glavnog pregovarača s EU-om uz izbor osobe koja će biti na njegovu čelu.
Pokušaj kompromisa
U posljednjih nekoliko pokušaja, a osobito na onom posljednjem, postalo je vidljivo kolika je razina destruktivnosti, izostanka kompromisa, ali i skretanja pozornosti s europskog puta zarad vlastitih političkih bodova i osnaživanja pozicije u biračkim tijelima, kako na primjeru SNSD-a i njegova nauma daljnjeg slabljenja državnih institucija tako i u slučaju stranaka “trojke” nisu iskazale pretjeranu motiviranost i spremnost na dijalog s obzirom na to da problematiziraju određene odredbe rješenja o VSTV-u, ali i dinamiku izbora glavnog pregovarača koji, smatraju, ne smije biti osoba bliska SNSD-u, piše Večernji list BiH.
Kod srpskih partnera animozitet prema europskom putu Bosne i Hercegovine dodatno je osnažen zaokretom američke vanjske politike prema Europskoj uniji u kojoj vidi trgovačkog, a možda i političkog suparnika, a ne saveznika, što za posljedicu ima rast takozvanih suverenističkih modela državne vladavine, inače besmislenih u vremenima nove polarizacije svijeta, a koji su ništa drugo doli izgovor za nespremnost usvajanja rješenja koja donose podizanje standarda u svim segmentima života, kao i iluzija da se može računati na europski novac, a istodobno ne raditi ništa na provedbi reformi.
Kod bošnjačkih stranaka i dalje je izražen unitarizam kao model koji očito ne može funkcionirati u višenacionalnoj državi i jednom složenom društvu kakvo je ono bosanskohercegovačko. To se najbolje vidi po tomu što i dalje izbjegavaju provesti presudu Ustavnog suda koji je jasno naglasio kako je u slučaju izbornog zakonodavstva potrebno realizirati model legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda. Uostalom, i sam EU prepoznao je konstitutivnost kao vrijednost i načelo na kojemu počiva BiH.
Ovo su sve teška politička pitanja koja traže političku volju za rješavanje, no na onoj operativnoj razini očito je kako je europski put BiH trenutačno opterećen derivatima dviju potpuno uspostavljenih vizija države – srpske i bošnjačke, a izostanak potpore za europske zakone, kao i imenovanje glavnog pregovarača samo su posljedica navedenoga. Posljednja sjednica Vijeća ministara BiH pokazala je svu složenost s kojom se suočava europski put; srpski i bošnjački predstavnici problematiziraju Zakon o VSTV-u, Srbi pak opstruiraju osnivanje Ureda glavnog pregovarača prije imenovanja pregovarača, dok su bošnjački protiv izbora glavnog pregovarača koji bi bio izdanak politike SNSD-a.
Hrvati traže dogovor
Na raskrižju dviju suprotstavljenih koncepcija su hrvatski politički predstavnici koji jedini uporno i iskreno traže dijalog i kompromis oko pitanja koja stoje na europskom putu Bosne i Hercegovine, svjesni kako BiH mora iskoristiti politički trenutak u Europskoj uniji nakon ruske agresije na Ukrajinu, a koji je rezultirao obnovljenim zanimanjem i energijom za proširenje na jugoistok Europe.
Tako će biti i na novoj sjednici Vijeća ministara BiH kada bi paket europskih zakona trebao ponovno biti na dnevnom redu, a o njezinu ishodu u ovom je trenutku nezahvalno prognozirati. Poznato je samo da će Hrvati, baš kao i nebrojeno puta do sada, pokušati stvoriti ozračje u kojemu će partneri s obje strane pružiti podršku preostalim obvezama kako bi, nekim čudom, možda u ovoj godini dočekali odluku o otvaranju pregovora s Europskom unijom.
