Globalno zagrijavanje će učiniti da Božić u pojedinim dijelovima svijeta uglavnom bude bez snijega, a to se odnosi i na dijelove Europe. Snijeg bi u nekim državama mogao postati stvar prošlosti.
Globalna temperatura raste i Zemlja je od početka industrijske revolucije toplija za 1,1 stupanj celzijusa. Bez radikalnog smanjenja emisije štetnih plinova, planeta će ostati na putu da do 2030. bude toplija za tri stupnja.
Iz Ujedinjenih nacija su upozorili da nisu kredibilna obećanja za zaštitu okoliša, tj. za sprečavanje rasta temperature iznad 1,5 stupnjeva na predindustrijskoj razini. S obzirom na istaknute podatke, dojam je da je manje izgledno da Božić pod snijegom.
U britanskom meteorološkom servisu su napomenuli da su snježni Božići bili češći u 18. i 19. stoljeću. Podsjetili su da su klimatske promjene uzrokovale rast temperatura i iznad kopna i iznad mora, što smanjuje izglede za snježni Božić. Ukazali su na to da su posljednjih osam godina bile najtoplije ikada.
Manje snijega na Pirinejima i Alpama
Da li će Božić u Europi biti pod snijegom ovisi o tome gdje tko živi. Na pojedinim mjestima, kao što su Alpe ili Skandinavija, snijeg je uobičajen. Očekuje se da će snijega tijekom ovog blagdana i dalje biti, ali u to se ne može potpuno vjerovati.
Znanstvenici predviđaju da će se na Pirinejima u sljedećih 50 godina desiti znatno smanjenje visine snijega. Prema istraživanju iz prošle godine objavljenom u časopisu Hidrology and Earth System Sciences, broj snježnih dana na Alpama će se do 2100. prepoloviti ako emisije staklene bašte ostanu visoke.
Planine na 2.500 metara će ostati bez 76 snježnih dana, što je skoro tri mjeseca. Područja ispod 500 metara nadmorske visine godišnje će imati samo pet snježnih dana.
No, postoji mogućnost da se ovo spriječi. Ako bi se emisije štetnih plinova smanjile u količini koja je utvrđena Pariskim sporazumom, na Alpama bi se sačuvalo 80 snježnih dana.
Snijeg u krajevima s umjerenijom temperaturom
U područjima na kojima je temperatura uobičajeno nešto umjerenija, kao što su dijelovi Velike Britanije, Francuske, Italije ili Njemačke, vjerojatnoća za snijeg se smanjuje. Kada je temperatura iznad nula stupnjeva, zimi najčešće pada kiša. Prema istraživanju iz 2020., Velika Britanija bi do kraja ovog stoljeća mogla ostati bez snijega. Vjerojatnoća snježnog Božića u posljednjih deset godina smanjila se i u Njemačkoj.
“Vremenske prognoze iz 70-ih godina pokazivale su da postoji mogućnost da Božić svake tri ili četiri godine bude pod snijegom ili bar da temperature budu niske”, izjavio je za Inside Climate News Peter Hoffman iz njemačkog Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja Potsdam.
Ukazao je da je sada izgledno da Božić svakih pet ili osam godina bude pod snijegom.
Utjecaj klimatskih promjena na zimske oluje
Kompleksan je odgovor na pitanje da li će klimatske promjene učiniti zimske oluje više intenzivnim. Na više od 60 mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama postoji manja mogućnost za snježni Božić, u odnosu na period od 1981. do 2010.
Međutim, na 31 mjestu povećala se mogućnost za snježni Božić. Razlog za to jeste što klimatske promjene povećavaju izglede za snijeg u velikim količinama.
U toplijim dijelovima svijeta je više vlage koja doprinosi kiši ili snijegu. Zbog toga klimatske promjene poplave čine učestalijima. No, kada su temperature niže, onda veća vlaga znači intenzivne snježne padaline. Primjera radi, snježna oluja u SAD-u nazvana Snowmageddon 2010. je povezana s visokim temperaturama iznad Atlantskog oceana.
Klimatske promjene mijenjaju vremenske obrasce na način koji se još ne može u potpunosti shvatiti. Vjerojatno je da će snježni Božići postati prošlost na područjima s blažom klimom. No, zimske oluje bi mogle postati opasnije, prenosi Euronews.
