Vapaj jedne djevojčice spasio je i ostale i sada je najveći fokus na Tužiteljstvu Brčko Distrikta. Slijedi težak i mukotrpan pravni proces, piše N1.
Djeca planirana za prodaju, a što bi onda moglo značiti i seksualnu eksploataciju, trgovinu organa, prisilni rad. Ili je pak samo riječ o “ilegalnom vrtiću” gdje su djeca boravila u nehigijenskim uvjetima? Ova konfuzija i nejasnoća biće otklonjena na kraju istražnog procesa.
Iako je Tužiteljstvo predložilo pritvor navodeći i član “Trgovina djecom”, Osnovni sud je odredio pritvor za Zahidu Đogo i njenog sina na osnovu člana “Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta”. U pravnom smislu to znači da su u ovom trenutku jači dokazi za to krivično djelo. Dokazi se i sada prikupljaju, pa su moguća i nova hapšenja.
“Sve je to ilegalno i sve to upućuje na klasičnu trgovinu. Kakav vrtić? Što to nigdje nema drugo vrtića nego samo tu, čudna je ova priča. Pratim sve ovo i čekam što će biti na kraju”, kaže Indira Bajramović iz Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost”.
Pet osoba je tvrdilo da su roditelji ili srodnici djece. Istražiteljima to nisu mogli dokazati. Jedna od njih je poručila da su u kući uvjeti bili dobri: “Ja sam vidjela uredna kuća, čisto uredno…”
Djeca su u toj kući inficirana. Nameće se pitanje da li djeca uopće imaju rodne listove? Zbog toga što nisu identificirani bit će urađena i DNK analiza, potvrđeno je za N1.
U međuvremenu oglasio se i aodvjetnik koji zastupa dva roditelja rekavši da je u cijelom slučaju “zanemaren drugačiji stil života romske populacije”. Poručio je da postoje dokumenti za djecu od roditelja koje zastupa i da će ih predati policiji.
“Umjesto da se prepozna kako Romi samo postupaju u skladu sa svojom nuždom i iz perspektive njima dostatnog standarda, njihov ‘način preživljavanja’ se stigmatizuje do granice neprilagođene krivičnopravne represije, a bez prethodnog pokušaja da se istinski pomogne. Tako je i ovaj, nazovimo ga, ilegalni vrtić funkcionirao godinama, a društvo nije reagiralo kako bi pokušalo pomoći Romima u brizi za djecu”, ističe Dino Dabić,odvjetnik roditelja L.Š. i Ns-x. H.
To što je on izjavio je diskriminacija, kaže Indira Bajramović. “Da ne kažem rasistički tekst, vezano za romsku populaciju. To nije ‘način preživljavanja’. To je klasična trgovina ljudima, mislim šta će tu 31 dijete od kojih je bila većina romske djece, ne mogu da shvatim tu priču o obdaništu. O čemu oni pričaju? Čudna je ova priča i ja čekam što će biti na kraju”, dodaje.
U svemu tome moguće su dvije opcije: da roditelji zaista nisu znali ili da na ovakav način obmanjuju istražitelje i javnost. Iz institucije ombudsmana za ljudska prava kažu da do neprepoznatih i neotkrivenih slučajeva trgovine djecom dolazi uslijed izazova prikupljanja dokaza, te konceptualne jasnoće što predstavlja trgovina djecom. Zbog toga se tijekom sudskog procesa ponekad trgovina ljudima kvalificira ili prekvalificira od strane tužitelja, kao neko lakše krivično djelo ili prekršaj.
“Kriminalističko istraživanje je složeno jer su osumnjičeni dio tzv mobilnih grupa koji se sele iz države i države. Samim tim ovaj slučaj je težak za dokazivanje, ali vjerujemo nadležnim institucijama kako bi rasvijetlili ovaj slučaj”, smatra Harun Šabanović, aktivista iz Brčko Distrikta.
Najmlađe pronađeno dijete u kući 72-godišnje Zahide Đogo ima samo šest mjeseci, najstarije 12 godina, a deset mališana je uzrasta do dvije godine. Dvanaestogodišnja djevojčica koja je prepadnuta i dezorijentirana napustila kuću i zatražila pomoć oslobodila je i ostale. Proces dokazivanja je tek počeo, a postoje indicije da je 31 djetetu bila predviđena tragična sudbina.
