Prema prognozama, u odnosu na trenutno stanje nivoa mirovina, svaki treći zaposleni u Njemačkoj mogao bi primati bruto penziju manju od 1.300 eura mjesečno i to poslije 45 godina rada sa punim radnim vremenom. To proizilazi iz odgovora Saveznog ministarstva rada, dobivenog na zahtjev ljevice u Bundestagu, prenose novinska izdanja medijske grupe Funke.
Prema tim informacijama, u odnosu na stanje zaključno sa 30. prosincom 2020. u Njemačkoj je oko 21,45 milijuna građana u stalnom radnom odnosu – dakle uplaćaju doprinose za socijalno osiguranje. Od toga bi oko sedam milijuna njih moglo bi imati mirovina manju od 1.300 eura bruto – odnosno neto mirovinu od oko 1.160 eura.
3.200 eura plaće za 1.500 eura mirovine
Prema sadašnjem nivou mirovina, stalno zaposleni moraju zarađivati najmanje 2.800 eura mjesečno da bi dobili zakonsku mirovinu u iznosu od 1.300 eura bruto.
Tko želi da ima mirovinu od 1.500 eura, mora mjesečno zarađivati najmanje 3.200 eura bruto. Za mirovinu od 2.500 eura bruto trenutno je potrebna mjesečna bruto plaća od 5.350 eura.
– To podriva povjerenje u obvezno mirovinsko osiguranje, jer je nakon punog radnog vijeka mirovina samo nekoliko stotina eura više iznad nivoa Harc IV (socijalne pomoći) – rekao je u izjavi za medijsku grupu Funke šef zastupničke grupe Ljevice u Bundestagu Ditmar Barč.
Brojke Savezne vlade, istaknuo je on, pokazale su da “mnogi zaposleni ne samo da malo zarađuju, već i primaju preniske mirovine za ono što su tijekom radnog vijeka privredili”.
Barč zahtjeva da se nivo mirovina poveća na više od 50 posto. Prema izvješću o mirovinskom osiguranju, u 2021. godini je on iznosio 49,4 posto od prosječne plaće.
Savezna vlada: Ograničena vrijednost informacija
U svom odgovoru na pitanje, Savezno ministarstvo rada je istaknulo da analiza brojki ne dozvoljava direktne zaključke o visini zarade tijekom kompletnog radnog vijeka. U budućnosti bi moglo doći do povećanja plaća koje se još ne mogu uzeti u obzir za trenutne analize.
Vlada je također naglasila da se iz stečenih prava na mirovinu ne mogu izvlačiti zaključci o životnom standardu u starosti, jer bi se morala uzeti u obzir i dodatna primanja u starosti koja ne spadaju u prihode obuhvaćene zakonskim mirovinskim osiguranjem.
