Cijene osnovnih namirnica i higijenskih potrepština u Bosni i Hercegovini sve su bliže onima u zemljama Europske unije, dok su neke čak i veće.
Cijene europske, plaće i mirovine domaće – rečenica je kojom se sve češće opisuje stanje u Bosni i Hercegovini. Ipak, sve je više i primjera da su pojedine namirnice čak i skuplje na policama u našoj zemlji, nego u Europskoj uniji. Kako premostiti jaz između potrošačke košare i osobnih primanja i na što građani troše najviše novca?
Iako život na selu znači proizvodnju hrane i manje troškove po toj osnovi, u obitelji Vakčić iz Male Obarske kod Bijeljine kažu da su troškovi života svakodnevno sve veći. Osim toga, i sama proizvodnja hrane je sve skuplja, javlja BHRT.
“Plaće jesu europske, ali kod političara, a ne kod radnika koji rade i doprinose, jer ovi samo raznose. Na selu se može proći, koga imamo u gradu damo nešto. Dođu djeca pomognu, pošaljemo, ali sve teže i teže.”, kaže Đorđe Vakčić.
Cijene osnovnih namirnica i higijenskih potrepština u Bosni i Hercegovini sve su bliže onima u zemljama Europske unije, dok su neke čak i veće.
S druge strane, plaće ne prate taj galopirajući rast – tako je prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini oko 1400 maraka, dok je, primjerice, u Sloveniji dva puta veća. U Njemačkoj i Austriji je prosječna plaća veća od 6000 maraka.
“Mi imamo sindikat policajaca, sudstva, prosvjete, ali nemamo sindikat radnika u gospodarstvu, a bez sindikata nije moguće izboriti se za veće plaće. Vlada to neće uraditi jer bi time sebi ugrozila opstanak.”, kaže ekonomist Aleksa Milojević.
Prema statističkim podacima četvoročlanoj obitelji u našoj zemlji je za troškove života mjesečno potrebno oko 3100 maraka, koliko iznosi potrošačka košara.
Stručnjaci kažu da je najbolji pokazatelj kvaliteta života kupovna moć stanovništva. I dok u našoj zemlji 60% primanja odlazi na osnovne životne potrebe, u zemljama europe taj postotak je tek 30-ak posto.
“Naši su porezi dva puta veći nego na zapadu. Mi imamo dva puta više zaposlenih u administraciji. Kad bi se otpustilo pola radnika iz državne administracije i kad bi im se plaće smanjile za pola, onda bi mogli smanjiti poreze i onda bi mogla gospodarstvo prodisalo”, pojašnjava ekonomist Milojević
Privremeno zaključavanje cijena i ograničavanje marže – neke su od mjera nadležnih. Ipak, za mnoge građane je to samo kap u moru, a svoje nezadovoljstvo izražavaju bojkotom trgovina koji je nastavljen i ovaj tjedan.
