Puno nejasnoća
Što će u praksi značiti sigurnosna jamstva za Ukrajinu: ‘Smijemo li pucati ako Rusi prekrše primirje?’
Na kopnu je situacija još problematičnija. Ukrajina je ogromna zemlja
Što će u praksi značiti “sigurnosna jamstva” za Ukrajinu spomenuta na ovotjednom povijesnom sastanku u Bijeloj kući?
Ukrajina u doglednoj budućnosti sigurno neće dobiti ono što najviše želi, a to je članstvo u NATO-u. To je isključio i sam Donald Trump, ali postoji i mnogo drugih članica NATO-a poput Slovačke koje se također tiho protive tome, uglavnom zbog toga što bi to dramatično povećalo šanse da transatlantski savez bude uvučen u rat s Rusijom.
Potrebna jasna pravila
Tu je, piše BBC, takozvana Koalicija voljnih koji okupljaju Keir Starmer i Emmanuel Macron i koja u ovom trenutku broji više od 30 zemalja. Jedna od vjerojatnih opcija je nadzor ukrajinskog zračnog prostora, što bi se moglo učiniti smještajem zrakoplova u postojeće zračne baze u susjednoj Poljskoj ili Rumunjskoj, uz sudjelovanje SAD-a.
No tu će biti potrebna jasna i snažna pravila za konkretni angažman, ukoliko se neće raditi o samo simboličnoj gesti. Drugim riječima, piloti moraju znati mogu li uzvratiti vatru ako Rusija prekrši mirovni sporazum, recimo, ispalivši krstareću raketu na neki ukrajinski grad. Crno more je još jedno područje gdje bi zapadna sigurnosna jamstva mogla pomoći u držanju ruske flote na distanci i osigurati slobodan protok komercijalnih brodova iz luka poput Odese.
Na kopnu je situacija još problematičnija. Ukrajina je ogromna zemlja, a linija bojišnice trenutno se proteže na više od tisuću kilometara. Koalicija voljnih ne može skupiti dovoljno vojnika za zaštitu te linije kontakta, čak i ako bi ruski predsjednik Vladimir Putin pristao na to, što neće.
Što će Rusija prihvatiti?
Kremlj je ponovio svoje apsolutno protivljenje prisutnosti bilo kakvih NATO trupa u Ukrajini, pod bilo kojom oznakom. Stoga će vojna podrška ovdje vjerojatno biti više u područjima obuke, obavještajne službe i logističke podrške, pomažući Ukrajini da obnovi svoju izubijanu vojsku, uz kontinuiranu opskrbu oružjem i streljivom.
Ostaje, dakle, veliko pitanje što će Rusija prihvatiti kao sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Mnogi komentatori sugerirali su da Moskva uopće ne bi trebala imati pravo glasa u ovom pitanju, no nijedna zemlja iz Koalicije voljnih neće biti spremna poslati trupe u Ukrajinu bez dozvole Kremlja. Nitko, naime, ne želi započeti Treći svjetski rat.
“Rusija bi mogla prihvatiti američko sigurnosno jamstvo za Ukrajinu u zamjenu za formalno priznanje okupiranih teritorija, čime bi se Ukrajina efektivno dugoročno podijelila, te ne bi bilo NATO-ovih trupa u Ukrajini, niti Ukrajine u NATO-u. Što god se dogodilo, Koalicija voljnih nije zamjena za američku moć”, kaže za BBC John Foreman, bivši britanski vojni ataše u Moskvi.
Trump je odbijao američki vojni angažman, sve do summita na Aljasci prošlog tjedna. Sada je rekao da će SAD biti uključene, ali bez prisutnosti na terenu u Ukrajini. Trump je nagovijestio da će američka zračna podrška biti dostupna u nekom obliku, ali s obzirom na to koliko je puta promijenio svoj stav o tome kako okončati ovaj rat, to nije nimalo utješno.
Europa ne vjeruje Putinu
General-pukovnik u mirovini Ben Hodges, koji je zapovijedao snagama američke vojske u Europi, kaže da je skeptičan da su “SAD doista ozbiljne u vezi sigurnosnih jamstava za Ukrajinu i da će isporučiti više od pukih riječi”.
“Europljani ne vjeruju Vladimiru Putinu i nemaju dvojbe oko toga tko je agresor u ovom ratu. Zabrinuti su što Trump nije u stanju ili ne želi priznati da je Rusija agresor. Putin se neće pridržavati nijednog sporazuma osim ako na to ne bude prisiljen”, dodaje.
Tu je najveći problem sa sigurnosnim jamstvima. Kako ih učiniti dovoljno snažnima da odvrate Rusiju od ponovnog napada na Ukrajinu, a opet ne toliko snažnima da im se Rusija suprotstavi i počne s napadima na zapadne ciljeve?
Bivši britanski ministar obrane Sir Ben Wallace smatra da Zapad, kolektivno, nije bio dovoljno čvrst u suprotstavljanju Vladimiru Putinu.
“Stvarnost koju svi, čini se, žele izbjeći priznati jest da Putin ne pokazuje nikakve znakove da želi zaustaviti ubijanje. Malo će se postići dok god Trump ili Europa ne budu spremni učiniti nešto zbog čega će se Putin poželjeti promijeniti”, tumači Wallace.
Finnish President @alexstubb: “I think in the past two weeks, we’ve probably had more progress in ending this war than we have in the past three and a half years.” pic.twitter.com/7Mysp1DE4d
— Rapid Response 47 (@RapidResponse47) August 18, 2025
