Hrvatsko predsjedavanje Vijećem EU prolazi kroz najave kako će se promijeniti politika proširenja, a sve se konkretizira da će Zagrebački samit u svibnju donijeti pozitivan signal Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.
Premijer susjedne države Andrej Plenković prije nekoliko dana kazao je kako je Hrvatska uspjela u “reafirmaciji” politike proširenja odmah na početku mandata nove Europske komisije, a većina stavova vlade koji se odašilju društvenim mrežama sadrži upravo tu poruku.
PVRH @AndrejPlenkovic na sastanku na vrhu šefova država i vlada Zapadnog Balkana u organizaciji @EBRD: Za države JI Europe sada je ključan trenutak i zato je dobro da smo kroz #EU2020HR, uz potporu drugih članica, stavili temu #EUenlargement ponovno visoko na listu prioriteta 🇪🇺. pic.twitter.com/Wl2jP9cLZS
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) February 24, 2020
Ipak, postavlja se pitanje koliko je to realno, posebno znajući mimoilaženja Njemačke i Francuske te tvrde stavove francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Dražen Barbarić, politolog i profesor s Filozofskog fakulteta u Mostaru, za Klix.ba kaže kako bi nastavak politike proširenja te otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bio i više nego dobar znak za cijelu regiju te relaksirao zategnute odnose koji se jednostavno moraju akumulirati odsustvom europske perspektive.
“Prema svemu sudeći, francuski stav je već donekle amortiziran tzv. novom pregovaračkom metodologijom koja stavlja mnogo veći opseg odgovornosti pred zemlje kandidatkinje zbog mogućnosti reverzibilnog procesa i utjecaja vanjskih političkih faktora. Ostaje samo za vidjeti hoće li se disonantni glasovi i sukobljeni interesi, vidljivi prilikom pregovora za novi budžetski period EU, preliti i na polje budućeg proširenja te hoće li Francuska vlastitu pregovaračku poziciju jačati povratkom na rigorozniji stav prema budućem proširenju”, smatra Barbarić.
PM @AndrejPlenkovic ahead of informal meeting in Bruxelles with Western Balkan leaders:
“We are slowly moving towards positive decisions for North Macedonia and Albania, even before the #ZagrebSummit.” pic.twitter.com/O4wET7Phqo— EU2020HR (@EU2020HR) February 16, 2020
Tek treba vidjeti koje će benefite hrvatsko predsjedavanje Vijećem Europske unije donijeti, nastavlja on, međutim, ono što je već sada jasno je da će Republika Hrvatska fokus političke dinamike djelovanja Europske unije pokušati staviti na zemlje Zapadnog Balkana i potpuno otvaranje integracijske perspektive.
“U tom poduhvatu zasigurno će morati pronaći mnogo snažnije subjekte unutar Unije, koji će podržati takvu politiku. Također, ako ijedna država članica Unije zna što je tegobnost pregovaračkog procesa i kakvu unutarnju frustraciju može donijeti, onda je to upravo Republika Hrvatska. Zbog toga treba očekivati da se putanja i iskustva koje je prošla na vlastitom putu unaprijed anticipiraju, a zemlje kandidatkinje pripreme kako bi na vrijeme otklonile zastoje ili eventualna nazadovanja”, kazao je.
Dodaje kako je Bosna i Hercegovina u ovom trenutku potpuno paralizirana država opterećena nikad lošijom političkom atmosferom te od Zagrebačkog samita ne može očekivati ništa značajnije.
“Bilo kakvi pozitivni pomaci prema smjeru otvaranja pristupnih pregovora iz sadašnje perspektive mogu se smatrati tek nezasluženim poklonom kojim nas EU jednostavno želi izdići iznad političke crvotočine u kojoj se nalazimo”, zaključio je Barbarić.
