Na temi najvažnijeg financijskog dokumenta države – proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza najočitije se naziru posljedice velike političke krize koja ne samo da je zaustavila europski put zemlje već i urušava potrebe za financiranjem brojnih projekata.
A dodatno se pokazuje i kako postoji visoka razina nepoštivanja Parlamentarne skupštine BiH kao najvišeg zakonodavnog tijela u državi, piše Večernji list BiH.
Vraćanje na doradu
Naime, iako je Zastupnički dom Parlamenta početkom rujna prijedlog proračuna vratio Predsjedništvu na doradu uz objašnjenje kako nije analitički i sadržajno strukturiran tako da može biti realiziran, primarno u dijelu koji se tiče povećanja plaća i naknada vojnicima, policajcima i zaposlenicima institucija BiH s najnižim plaćama, parlamentarci su ponovno dobili isti dokument. Nakon što se u utorak na sjednici Zastupničkog doma nije pojavio nitko uime predlagača, ista situacija i jučer, predlagača nije bilo.
Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinko Čavara podsjetio je kako su u utorak sjednicu bili prekinuli u skladu s poslovnikom jer nije bilo predlagača zakona. Jučer se ponovilo isto, pri čemu je Čavara naveo kako je nemoguće raspravljati i usvajati proračun bez prisutnosti predlagača. Najavio je i novu sjednicu 15. listopada te naveo kako se nada će do tada biti postignut dogovor.
Također, ističe i kako je proračun trebao biti predložen prošle godine, odnosno do 15. prosinca, podsjetivši kako je Predsjedništvo BiH tek 19. kolovoza usvojilo izmijenjeni tekst, a koji je onda doveo i do novih političkih dvojbi. Uz ostalo, objasnio je i kako je predloženim proračunom predviđen prijenos nadležnosti u području kulture na državnu razinu, što nije ustavna kategorija u BiH, a uputio je i na situaciju u kojoj je na Predsjedništvu BiH došlo do preglasavanja srpske članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.
– Predsjedništvo je ustavni predlagač, ali je svojim zaključcima ovlastili Vijeće ministara da popravi njihove prijedloge, iako Vijeće ministara nije predlagač. Time su stvorili institucionalnu konfuziju – naveo je Čavara.
Pitanje usvajanja proračuna valja promatrati kroz prizmu odnosa među srpskim i bošnjačkim političkim predstavnicima i nositeljima vlasti te ne treba ispustiti iz vida činjenicu da je Predsjedništvo usvojilo prijedlog proračuna preglasavanjem srpske članice Predsjedništva Željke Cvijanović.
Kašnjenje u usvajanju proračuna BiH posljedica je postojanja različitih pogleda na određene teme, političkog sukobljavanja, preglasavanja u Predsjedništvu BiH, ali i stavova političkih lidera, a međudjelovanje svih navedenih čimbenika dodatno je osnaženo i zbog političke krize u kojoj se zemlja nalazi nakon pravomoćnosti određenih presuda, kao i potpunog izostanka komunikacije uslijed postojanja dviju suprotstavljenih koncepcija – srpske i bošnjačke.
Potreba dogovora
Zbog svega navedenog trpe projekti, ali i poboljšanje materijalnog statusa određenih kategorija proračunskih korisnika. Hrvatski politički predstavnici od samog starta pozivaju na dogovor oko ovog dokumenta. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nedavno je jasno naglasila kako je usvajanje proračuna institucija BiH za 2025. godinu ključno za neometano funkcioniranje državnih institucija, provođenje reformi i izvršavanje međunarodnih obveza. Podsjetila je kako je Vijeće ministara još u travnju usvojilo prijedlog proračuna te kako je ustavna i zakonska obveza Predsjedništva da dostavi korigirani prijedlog Parlamentarnoj skupštini. Naglasila je da zaključci Zastupničkog doma državnog Parlamenta, koji traže korekcije, ne mogu biti prepreka za proceduru usvajanja proračuna.
– Mi smo jasno naveli proceduru – Predsjedništvo može utvrditi prijedlog kakav želi, Ministarstvo financija ga tehnički obrađuje, a Vijeće ministara u ovom trenutku nema ingerenciju mijenjati proračun. Sve se završava izglasavanjem u Parlamentarnoj skupštini BiH – objasnila je Krišto.
