U nedjelju, 5. srpnja 2020. svečanim euharistijskim slavljem proslavljen je patron sjemenišne Crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu i nebeskih zaštitnika Hrvatskog kulturnog društva Napredak.
Zbog epohalnog značenja misije i uloge svete braće Ćirila i Metoda za sve slavenske narode, pa tako i za Hrvate, Hrvatsko kulturno Društvo Napredak proglasilo ih je davnih dana svojim zaštitnicima, a na 65. Glavnoj skupštini Društva, održanoj u Zenici 10. studenoga 2018. godine, još jednom naglasilo potrebu da se blagdan sv. Ćirila i Metoda, 5. srpnja, svečano obilježava u cijelome Društvu, javlja portal hkdnapredak.com.
Euharistijsko slavlje predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s apostolskim nuncijem u BiH mons. Luigijem Pezzutom, zatim nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomom Vukšićem i biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim mons. Ratkom Perićem. U koncelebraciji bilo je 13 svećenika među kojima sjemenišni poglavari i profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, gvardijan Franjevačkog samostana na Bistrik fra Stipan Radić i župnik župe sv. Ignacija Lojolskog na Grbavici p. Krešimir Djaković. Među koncelebrantima bio je i mons. Franjo Topić, počasni predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak koje je uzelo sv. Ćirila i Metoda za svoje nebeske zaštitnike. Na Svetoj misi sudjelovao je i veći broj sestara Služavki Malog Isusa na čelu s provincijalnom glavaricom s. M. Anom Marijom Kesten i sestre drugih družbi te drugi vjernici.
Tijekom Svete mise asistirali su i liturgijsko pjevanje animirali bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa predvođeni vlč. Markom Stanušićem.
Hrvatsko kulturno društvo Napredak izabralo je svetu braću Ćirila i Metoda za zaštitnike Društva ponajprije zbog toga što njihova misija predstavljala izvanredan uzor za sve članove HKD Napredak. Napretkovo svekoliko djelovanje, posebice na polju kulture, za cilj je oduvijek imalo graditi mostove između ljudi, naroda, kultura, povezujući time na konstruktivan način različite sfere ljudskog postojanja.
Želja je bila ukazati na potrebu istinskog zbližavanja i ponovnog ujedinjenja Europe od Atlantika do Urala te na izgradnju „zajedničkoga doma“ svih europskih naroda. Želja je to koja se danas, u vremenu svekolikih dezintegracijskih tendencija, nameće kao prijeko potrebna.
