Svete mise na Krstivodi, Dobro Selo, tradicionalno i ove godine će biti na uočnicu svetkovine svetih Petra i Pavla, subota 28. lipnja, u 19.00 sati te na sam Petrovdan, nedjelja 29. lipnja, u 11.00 sati s blagoslovom polja.
SVETO MJESTO KRSTIVODA
Sveto mjesto KRSTIVODA, nalazi se na području Dobrog Sela u župi sv. Ante Padovanskog Ploče-Tepčići, općina Čitluk, udaljeno od Međugorja oko 10 kilometara.
Temeljita obnova Krstivode upriličena je za 700. obljetnicu spomena Krstivode (2008.), a uređenje se nastavlja i dalje na ponos novim naraštajima.
POVIJEST
Prvi franjevački samostani na hrvatskom teritoriju osnivaju se još za života sv. Franje Asiškog (1181. – 1226.). Do 1230. fratri su već u Hercegovini. Podižu samostane, kuće i crkve iz kojih se brinu za vjernike-katolike. Godine 1308. fra Petar Bakula spominje Krstivodu navodeći kako su župnici Brotnja dugo boravili u Dobrom Selu, prije nego je obitelj Zubac-Radmanović u Gradnićima župskoj kući ustupila malo zemljišta (1429. godine).
Također veliki povjesničar dr. fra Dominik Mandić navodi da su „u Dobrom Selu na sunčanom brežuljku dvije stare čatrnje gdje se u starini na Vodokršće voda nekoć za cijelu župu Gradnići blagoslivljala“.
Nakon što su turski osvajači srušili crkvu i samostan, ostale su čatrnje. Ove čatrnje su trajni spomen na nekadašnja vjerska zdanja i franjevačku prisutnost ali su postale i okupljalište vjernika te izvor blagoslova. Tu se vjera čuvala i očuvala unatoč svim progonima.
Naš ugledni povjesničar dr. prof. fra Andrija Nikić često zna reći kako se arhiv Hercegovine nalazi pod zemljom jer su kroz burna stoljeća povijesti neprijatelji-osvajači uništavali sve ono što je bilo vrijedno, svaki trag i spomen.
Krstivode, svetište na brdu iznad Dobrog Sela, poznato je kao jedno od najstarijih hercegovačkih svetišta, koje datira još od 1308. godine.
Povjesničari se slažu da je kroz povijest tu na Vodokršće bio blagoslov vode i da su se vjernici okupljali na blagoslov i odatle nosili blagoslovljenu vodu u svoje kuće, obitelji, stada i imanja. Tu su dolazili vjernici ne samo Dobrog Sela, nego i iz cijele župe Brotnjo, koja je u povijesti bila vrlo prostrana, piše Hercegovački portal.
