Ovaj tjedan mi je posljednji u restoranu. U subotu ćemo očistiti i onda krenuti kući na zasluženi odmor. Praktički, ovog ljeta nije bilo slobodnog dana zato što se nije uzimalo nikog u ispomoć zbog koronakrize.
Međutim, da je plaćen svaki sat i prekovremeni, to jest. Otvorili smo u 6. mjesecu, godina nije bila na razini ranijih jer prije bismo bili i do kraja mjeseca, pa smo i fakultet u listopadu znali zaobići u prvim danima. Za budućnost ne znamo što nas čeka. Pitanje je hoće li ikom više trebati stalni sezonski djelatnici, mnogi ugovori su raskinuti – priča za Večernji list BiH djevojka iz zapadne Hercegovine koja je svoj sezonski posao odradila na Makarskoj rivijeri.
Još početkom godine pričalo se o 30 do 35 tisuća sezonskih radnika u Hrvatskoj. Pretpostavke su da ih je radilo između 15 i 20 tisuća. Još prošle godine lokalni lideri u pograničnim općinama i gradovima zadovoljno su trljali ruke, čak su planirali sufinancirati i autobuse koji bi ih svakodnevno odvozili na more i vraćali na početnu točku.
Međutim, pandemija je mnogo toga poremetila. Neki su pak našli svoj način zarade i nakon sezone, a jedan od takvih je Velid Babić iz Travnika koji je od lipnja do rujna radio na Čiovu (ranijih godina od travnja do kraja rujna), a uskoro će u Emirate, gdje će raditi od listopada do travnja iduće godine.
Cjelogodišnji sezonski rad
– Zbog korone gostiju na Čiovu kudikamo je manje nego lani, nisam se čestito ni umorio. Ali volim ja raditi, pogotovo ovdje, na Čiovu; jako mi je lijepo. Ljepše nego u Dubaiju, vjerujte mi! Čak se bolje i zaradi – ispričao je mladić kojem su na tom dalmatinskom otoku plaćeni i stan i hrana.
Nažalost, dosta sezonaca će, kao i on, krenuti trbuhom za kruhom vani. Nažalost, loša situacija u državi i atmosfera u društvu tjeraju ih. Djevojka s početka priče kaže da će pokušati pronaći posao u rodnoj Hercegovini, a odlazak joj je priznaje, posljednja opcija.
– Trenutačno nigdje u svijetu ne vlada neka pomama za radnicima ni neko oduševljenje financijskom situacijom. Smatram da u nekim dijelovima BiH nije sve tako crno i ne treba odustajati na prvu – naglašava. Za komentar vezan za sezonski posao, koji itekako pati zbog korone, pitali smo i poznatog makroekonomskog analitičara iz BiH Faruka Hadžića.
– Značajan broj radnika iz BiH svoju egzistenciju je osiguravao preko sezonskih poslova u zemljama okružja, a najčešće je to bio slučaj u Hrvatskoj. Ipak, zbog negativnih posljedica pandemije COVID-a, mnoga radna mjesta su izgubljena, pogotovo ona vezana za turizam, kako u BiH tako i u Hrvatskoj, što stvara dodatni problem za radnike koji su radili u tom sektoru. S obzirom na globalne učinke pandemije COVID-a, pad potražnje za radnicima nije vezan samo za jednu zemlju nego za cijelu regiju, što predstavlja dodatni problem povratkom u svoju državu, gdje su također zatvorena mnoga radna mjesta i gdje nema potražnje – priča Hadžić za Večernji list.
Regionalna suradnja
Također, kazao je kako bi se mogla ova situacija promijeniti i što se mora činiti u budućnosti.
– Jedno od rješenja može biti intenzivna regionalna suradnja među državama u kretanju radne snage prema potrebama zemalja. Ipak, pandemija COVID-a će još potrajati i oporavak će biti spor, tako da će više nego ikada biti potrebna proaktivna uloga države kroz pomoć ugroženim sektorima i kategorijama radnika – zaključio je u razgovoru za Večernjak Hadžić.
