SPECIFIČNA – Psihobiotička dijeta: nema slatkiša i slatkih pića, ali zato nema niti stresa
Istraživači već dugo znaju da hrana utječe na naše mentalno stanje. Međutim, većina istraživanja neurološkog zdravlja uvijek se usredotočila na pojedinačnu hranu, a ne na stvarnu dijetu.
Upravo su zato neki irski znanstvenici odlučili vidjeti može li psihobiotička dijeta, osmišljena za promicanje zdravlja crijeva, imati pozitivan utjecaj i na naše mentalno blagostanje.
Što je psihobiotička dijeta?
Temelji se na osi crijeva-mozak dajući prioritet hrani koja je zdrava za crijeva kako bi podržala ravnotežu crijevne mikrobe (tj. cjelovite žitarice, prebiotičko voće i povrće, mahunarke i fermentirana hrana).
Ova dijeta, dakle, obeshrabruje konzumaciju slatkiša, slatkih pića i prerađene hrane.
Studijska dijeta uključivala je:
6-8 dnevnih obroka voća i povrća s visokim udjelom prebiotičkih vlakana (npr. jabuke, banane, poriluk, luk)
5-8 dnevnih obroka cjelovitih žitarica (npr. zobi, cjelovite pšenice, kvinoje)
2-3 dnevne porcije fermentirane hrane (npr. kiseli kupus, kefir, kombucha)
3-4 tjedne porcije mahunarki (npr. slanutak, leća, grašak)
Istraživanje objavljeno u National Library of Medicine, obuhvatilo je 45 zdravih odraslih osoba (18-59 godina) s neoptimalnim prehrambenim navikama.
Ispitivana skupina dobila je informacije o komponentama psihobiotičke dijete i zamoljena je da je se pridržava što je moguće bliže.
Istraživači su ispitali sastav i funkciju fekalne mikrobiote, stres, opće zdravlje i prehranu te metabolički profil uzoraka krvi, urina i stolice, i prije i nakon četverotjednog probnog razdoblja za obje grupe.
Sudionici koji su slijedili psihobiotičku dijetu iskusili su veće smanjenje percipiranog stresa.
Iako nije bilo značajne razlike u odgovoru na stres između kontrolne i ispitivane skupine, oni koji su slijedili ovu vrstu prehrane osjetili su manje stresa.
Dok su promjene u mikrobnom sastavu crijeva bile neprimjetne.
Istraživači su identificirali značajne promjene u 40 specifičnih fekalnih lipida, zahvaljujući smanjenju ukupnih prehrambenih masti i povećanju mononezasićenih masti i urinarnih metabolita triptofana (aminokiselina neophodna za sintezu proteina), a osim toga, primijećen je i bolji upalni odgovor.
U samo četiri tjedna, sudionici koji su slijedili psihobiotičku dijetu – to jest, hranu bogatu vlaknima i fermentiranu hranu – iskusili su niže razine stresa, zdravije pražnjenje crijeva, profile upalnih metabolita i poboljšani mikrobni sastav i funkciju.
