Željeznice Federacije BiH su početkom mjeseca kompozicijom cisterni iz Naftnog terminala u Pločama u Terminal tekućih tereta u Blažuju dopremile prvu količinu nafte i naftnih prerađevina od 42,000.000 litara.
Transport prva 42 milijuna litara nafte i naftnih prerađevina iz Naftnog terminala u Pločama željezničkom kompozicijom Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine u Terminal tekućih tereta Blažuj u Mostaru izazvao je veliku pozornost medija i javnosti.
Postavlja se pitanje jesu li ove količine goriva željeznicom stigle na zakonit način jer, kako tvrde u FERK-u – Regulatornoj komisiji za energiju, Željeznice Federacije ne posjeduju važeću dozvolu za transport naftnih prerađevina.
Iz Uprave Željeznica tvrde kako posjeduju validne međunarodne licencije i certifikate Europske željezničke agencije, čime su ispunili sve uvjete za siguran transport svih vrsta roba u domaćem i međunarodnom željezničkom prometu. Željeznice Federacije BiH su početkom mjeseca kompozicijom cisterni iz Naftnog terminala u Pločama u Terminal tekućih tereta u Blažuju dopremile prvu količinu nafte i naftnih prerađevina od 42,000.000 litara, piše portal Večernjeg lista BiH.
Što kažu iz Željeznica
Navodno, bez odgovarajuće dozvole Regulatorne komisije za energiju, koju smo kontaktirali i dobili kratku informaciju. “Uvidom u registar izdanih dozvola za rad (licencija) iz sektora naftnog gospodarstva utvrđeno je da FERK gospodarskom društvu JP Željeznice Federacije BiH nije izdao dozvolu za rad (licenciju) za transport naftnih prerađevina cestovnim ili željezničkim prometom niti smo zaprimili zahtjev ovog gospodarskog društva za njezino izdavanje”, stoji u službenom odgovoru Regulatorne komisije za energiju – FERK.
U Upravi Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine kažu kako im za obavljanje djelatnosti prijevoza nafte i naftnih prerađevina nije potrebna posebna dozvola FERK-a jer, kako navode, Željeznice Federacije BiH od svog postojanja u kontinuitetu na zakonit i transparentan način prevoze naftu i naftne prerađevine u skladu s potrebama i zahtjevima tržišta, piše Vecernji.ba.
“Podsjećam javnost da su Željeznice FBiH obavljale i usluge prijevoz roba i putnika u skladu s važećom licencijom o pružanju usluga željezničkog prijevoza broj 001/15 izdane u travnju 2015. godine od Regulatornog odbora Željeznica Bosne i Hercegovine, a u skladu sa Zakonom o Željeznicama BiH. Posjedovanje validnih međunarodnih licencija i certifikata od Europske željezničke agencije znači da su Željeznice FBiH ispunile sve uvjete za siguran transport svih vrsta roba u domaćem i međunarodnom željezničkom prometu”, kaže Samir Kadrić, savjetnik generalnog direktora Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine.
Željeznice Federacije BiH članica su međunarodnih željezničkih organizacija i kao punopravne članice sudjeluju u međunarodnom transportu roba i vrše razmjenu kompozicija na njihovu prijevoznom putu s drugim željezničkim operatorima. Kadrić podsjeća kako su kompletni skladišni, transportni i pretovarni kapaciteti u Bosni i Hercegovini projektirani i izgrađeni radi prijevoza nafte željezničkim putem, i to puno prije donošenja Zakona o prijevozu nafte i naftnih prerađevina i prije samoga utemeljenja FERK-a.
Reguliranje i uređenje tržišta
“Željeznice Federacije BiH nisu subjekt koji posluje u oblasti naftnog sektora, nego u oblasti sektora transporta, te podliježu obvezama koje proistječu iz Zakona o Željeznicama BiH i regulatornom okviru”, kaže Samir Kadrić, savjetnik generalnog direktora Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakon o nafti, donesen još 2013. godine, u značajnoj je mjeri doprinio reguliranju i uređenju tržišta nafte, pruža kvalitetne temelje za uređenije tržišta, ali, istodobno, svojim je odredbama ograničio nadležnosti Regulatora – FERK-a samo na subjekte i gospodarska društva čija je temeljna djelatnost promet nafte i naftnih prerađevina, što Željeznice svakako nisu. Stoga im, tvrdi Kadrić, FERK-ova dozvola nije ni potrebna.
Željeznice FBiH pozdravljaju napore Vlade Federacije BiH da kroz obnovu vlastitih terminala za skladištenje nafte u Mostaru, Blažuju, Živinicama i Bihaću stvaraju tehničke pretpostavke da se kompletna energetska bilanca Federacije BiH u smislu transporta nafte i naftnih prerađevina može prevesti na ekološki, ekonomski i sigurnosno najprihvatljiviji način.
