U organizaciji Matice hrvatske Tomislavgrad, u srijedu, 26. svibnja, u 19 h je u dvorani županijske skupštine predstavljen roman „Grad bez ptica“, autorice Anite Martinac.
Roman je objavljen u nakladi Udruge središta hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizma u Bosni i Hercegovini. Kroz 45 poglavlja provlači se ratna tematika o autoričinom rodnom gradu, Mostaru. Likovi su stvarne osobe. Autorica opisuje kaotične sudbine i ekspresionističku svakodnevicu likova tijekom rata u Mostaru.
Program je vodila profesorica Marija Pavković.
Na početku se u ime Matice hrvatske, publici obratio profesor Mate Kelava. Knjiga je predstavljena u dijalogu profesora Mije Tokića i autorice Anite Martinac.
Prof. Tokić je stručno i emotivno pristupio povijesnoj i ratnoj tematici romana. Istaknuo je funkciju mnogih likova koji su, kao stvarne ličnosti, odigrale važnu ulogu u obrani grada Mostara. Referirao se i na druge autoričine romane. Zaključio je da je ovim romanom iskazano poštovanje nesebičnim braniteljima te da je roman svojevrsni dokument i čuvar istine o ratnim zbivanjima u Mostaru.
Autorica je s voditeljicom čitala odlomke romana te su čitateljima dočarale atmosferu sadržaja knjige. Naglasila je da se svaka priča iz romana vezana za Mostar odnosi i na bilo koji drugi grad u kojemu je rat ostavio trag. Sa svakim likom i njegovom ulogom; zapovjednik postrojbe, ranjenik, zatočena žena, dijete branitelja, se suživila i time proizvela duboku empatiju s ciljem očuvanja istine.
Na promociji je nastupao glazbeni sastav “Bećaruše”.
Anita Martinac je objavila romane:: Medaljon, Posljednji, Od Franje do Franje, zbirku novela Život nema naslova, bajku: Kako je Pjev naučio raditi, zbirke pjesama: Druga riječ je ljubav, Krvavi brig, Ljubim te pjesmama, U pogledu, U susret Riječi i Budna. Dobitnica je Zlatne povelje Matice hrvatske, Utjecajna hrvatska žena za kulturu, Mreže hrvatskih žena, medalju Oluja i Ljeto 95., Spomenicu Domovinskog rata Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Grah Ilije Ladina, Marko Martinović Car, Kula, Stijeg slobode, Fra Martin Nedić, Pjesmom protiv zaborava i tuge.
Marija Pavković/Tomislavcity
