Uvezivanje obrazovnog sustava i politika s potrebama tržišta rada tematika je koja osobito dolazi do izražaja u vremenima u kojima je očit nedostatak radne snage u brojnim djelatnostima, a osobito proizvodnim, pri čemu je vizija uvođenja dvojnog obrazovanja, odnosno modela specijalizacije, koji se pokazao uspješnim na Zapadu, nešto na što se gleda kao na moguće dugoročno rješenje, piše Večernji list BiH.
Unutar BiH postoje primjeri u kojima lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine, već neko vrijeme kroz model tehnoloških parkova, poput onoga u Posušju, nude mogućnost obuke.
Novi zakon
A novi Zakon o srednjoškolskom strukovnom obrazovanju i obuci ZHŽ-a pak svoj fokus ima upravo na osnaživanju veza obrazovnog sustava i poslovne zajednice te otvara nove perspektive učinkovitijeg suočavanja s izazovima na tržištu rada. Članak 23. osobito je važan u kontekstu praktične nastave, vježbe i ferijalne prakse, a koji će se izvoditi zbog primjene stečenih znanja, kao i usvajanja novih vještina, tim da se ferijalna praksa ostvaruje u cijelosti kod poslovnog subjekta.
U školama će se praktična nastava i vježbe izvoditi u kabinetima praktične nastave, ali se praktična nastava, vježbe i ferijalna praksa, pod stručnim nadzorom ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku, mogu izvoditi kod poslovnog subjekta koji ima odgovarajuću opremu i druge uvjete.
A u slučaju kada se praktična nastava i vježbe izvode u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i kod poslovnog subjekta, udio praktične nastave i vježbi kod poslovnog subjekta mora biti najmanje 25 posto od ukupnog broja, dok poslovni subjekt kod kojih se izvodi praktična nastava, vježbe i ferijalna praksa moraju udovoljiti propisima o sigurnosti na radu te su u obvezi osigurati naknadu i mentorstvo za učenika.
Zbog osiguranja veze između srednjeg strukovnog obrazovanja i obuke i tržišta rada svaka ustanova za srednje strukovno obrazovanje i obuku osniva općinsko/gradsko savjetodavno vijeće koje će biti sastavljeno od predstavnika škole, grada odnosno općine te predstavnika lokalnog tržišta rada, kao i svih zainteresiranih strana, a cilj je pomoći školama za srednje strukovno obrazovanje u predlaganju upisnih politika, planiranju sadržaja njezinih strukovnih kurikula, kao i pružiti podršku u savjetovanju o svim pitanjima koja se tiču praktične nastave.
Drugim riječima, strateški je cilj ojačavanje veza između škola, odnosno ustanova za srednjoškolsko strukovno obrazovanje i lokalnog tržišta rada. Slično ovom modelu, predviđeno je i da se na županijskoj razini osnuje savjetodavno vijeće, a koje bi bilo međuresorno, stručno i savjetodavno tijelo koje osniva Vlada županije. U njemu bi bili predstavnici županijskih ministarstava, Službe za zapošljavanje, Razvojne agencije Zapadnohercegovačke županije (HERAG), Ureda Vlade ZHŽ-a za europske integracije, kao i predstavnici općinskih/gradskih savjetodavnih vijeća, privatnog sektora, Sveučilišta u Mostaru poslovnih udruga iz županije.
Ovo tijelo pak ima zadatak pratiti i predviđati potrebe tržišta rada na županijskoj i međužupanijskoj te regionalnoj razini, analizirati sadržaj strukovnog obrazovanja te poticati suradnju između ustanova za srednje strukovno obrazovanje i obuku i poslovnih subjekata u županiji. Uz to, ciljevi su i davati preporuke za upisnu politiku, poticati promicanje različitih mehanizama suradnje između ustanova za srednje strukovno obrazovanje i obuku, kao i organizirati događaje poput konferencija i seminara.
Dvojno obrazovanje
Kao što je vidljivo, ova je županija krupnim koracima krenula prema ispunjavanju strateškog cilja koji je visoko među prioritetima i u Europskoj uniji, a prema studiji koju je naručio Europski parlament “Dvojno obrazovanje: moguće rješenje problema?”, u velikoj većini država članica postoji barem jedna putanja koja nudi sustavnu kombinaciju učenja temeljenog na radu i učenja u školi.
Zaključak studije koja bi svakako mogla biti misao vodilja i drugim županijama u Federaciji BiH je da, kako bi se odgovorilo na zahtjeve tržišta, strategije za osposobljavanje i razvoj vještina trebaju osigurati da pruženo osposobljavanje uključuje tehničke i ključne vještine za zapošljivost koje se mogu primijeniti u većem broju zanimanja, poduzeća i sektora.
Kada govorimo o BiH, strojarski tehničari, CNC operateri i elektrotehničari tek su dio skupine srednjoškolskih zanimanja koja se redovito pojavljuju u rubrikama onih deficitarnih, odnosno onih koji nedostaje, što za sobom povlači i tematiku uvezivanja obrazovnih sustava s potrebama tržišta rada.
