Predstavnici hrvatskih stradalničkih i udruga nastalih iz Domovinskoga rata održali su sastanak u Vitezu s kojeg su uputili poziv za sastankom u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine kako bi potaknuli procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima te analizirali što je do sada urađeno.
Koordinacija udruge Domovinskog rata HVO-a Herceg Bosne identične je sastanak održala posljednjih godina s ciljem skretanja pozornosti na neoprostive propuste domaćeg, a napose Haaškoga tužiteljstva i Haaškoga tribunala u neprocesuiranju desetak slučajeva masovnih ratnih zločina.
Niz ratnih zločina
Predstavnici braniteljskih udruga su istaknuli da su posebno zainteresirani za informacije o procesuiranju zločina počinjenih na području Briševa-Prijedora-Sanskog Mosta, zatim Bune-Gubavice-Stanojevića-Kvanja, kao i zločina Armije BiH kod Žepča u selu Kiseljak te Kaknja- Kraljeve Sutjeske-obitelji. Anice Jurić.
“Nedavno je Anica Jurić s nevjestama uputila prigovor Tužiteljstvu Zeničko-dobojske županije zbog očitog pokušaja zataškavanja ovoga monstruoznog ratnog zločina u kojem su ubijena trojica njezinih sinova i supruga”, istaknuli su iz Koordinacije udruge te dodali:
“Identičan je i slučaj Serafine Lauš u kojem su pripadnici Armije BiH pobili trojicu sinova i supruga kod Travnika, a što je tamošnje tužiteljstvo također pokušalo osloboditi odgovornosti počinitelja”. Naveli su kako je za Zenicu, odnosno Dusinu nedavno podignuta optužnica protiv bivšeg zapovjednika 7. Muslimanske brigade Šerifa Patkovića, a očekuju se rezultati istrage oko Muzičke škole, zatim lokacije Galice kod Travnika gdje su pripadnici Vojske Republike Srpske u ljeto 1992. ubili zarobljene pripadnike Hrvatskoga vijeća obrane.
“Za Bugojno, koje je najteže stradalo u posljednjem ratu jer je prognano 15.000 Hrvata i više od 120 ubijenih te se traga za tijelima petnaest zatočenih i ubijenih iz bugojanskih logora vodi sudski postupak protiv ratnog načelnika Dževada Mlaće, te zapovjednika Selme Cikotića, koji je duže vremena imao međunarodnu zaštitu od kaznenog progona”, podsjetili su.
Traže odgovorne
Udruge inzistiraju na zapovjednoj odgovornosti za masakr u Grabovici gdje su pobijena 33 hrvatska civila, kao i za Doljane odnosno Stipića livade. Tamo su ubijena trojica sinova također pokojnih Kate i Ilije Soldo. Haaški istražitelji su tamo provodili istragu no nikada Haaško tužiteljstvo nije pokrenulo postupak. Udruga inzistiraju i na rasvjetljavanju ubojstva osmero djece u središtu Viteza, zatim slučajeve strijeljana i masakra nad Hrvatima u Maljinama, Šafradinima, Buhinim kućama, Križančevu Selu, Zabilje brdu, Bikošima.
Inzistira se i na zločinima u Fojnici gdje su ubijeni franjevački gvardijan i njegov zamjenik, kao i zločinci u logorima u Bijelom Polju i Sjevernom logoru prigodom napada Armije BiH 30. lipnja 1993. godine. Orašje- Vidovice su također na popisu zahtjeva. Na sastanku u Vitezu Koordinacija udruge Domovinskoga rata HVO-a Herceg Bosne inzistira i na rasvjetljavanju masovnih likvidacija u Uborku i Sutini u lipnju 1992. godine, zatim Kupresu 1992. godine gdje su nestali i ubijeni pripadnici HVO-a iz Gruda i Posušja), zatim Orlište kod Konjica), u Čapljini-Stanojevići gdje je 12. rujna 1993. godine zarobljeno i ubijeno šest pripadnika HVO-a, zatim Opličići-Turajlovina. Busovačke staje gdje su ubijena 22 Hrvata od čega 14 civila.
Brojke svjedoče
Predstavnici Koordinacije su predsjednici Udruge nositelja ratnih odličja HVO Federacije BiH Lazar Martinović i Hrvatske udruge logoraša u BiH Miroslav Zelić izvijestili su o nedavnom sastanku s glavnim tužiteljem Međunarodnog rezidualnog mehanizma Sergeom Brammertzom.
Naveli su kako su spočitali što je Haaški tribunal izbjegao procesuirati masovne zločine nad Hrvatima, a broj raseljenih, prognanih, ubijenih i ranjenih Hrvata u BiH zorno svjedoči o tome… Vezano za inicijativu oko procesuiranja ratnih zločina za osobe koje nisu dostupne pravosuđu BiH izvan zemlje, predstavnici hrvatskih udruga su primili k znanju inicijativu VSTV-a i Haaškog tužiteljstva.
Udruženja su načelno dala potporu u naporima koje ulaže domaće Tužiteljstvo BiH i njegov posebni Odjel 1 za ratne zločine koji su konačno krenuli u rasvjetljavanje brojnih zločina nad Hrvatima u BiH.
