Iako raspolaže potrebnom infrastrukturom, ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine, prijelaz je iz prve prebačen u treću kategoriju te je zabranjen izvoz robe životinjskog i biljnog podrijetla.
Za poljoprivrednike te mesnu i mljekarsku industriju Livna i Tomislavgrada, granični prijelaz Kamensko od životne je važnosti, jer svoje proizvode najviše izvoze na područje Splitsko-dalmatinske županije u susjednu Hrvatsku, prenosi BHRT.
Europska unija uložila je u njegovu izgradnju oko 7 milijuna maraka.
Iako raspolaže potrebnom infrastrukturom, ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine, prijelaz je iz prve prebačen u treću kategoriju te je zabranjen izvoz robe životinjskog i biljnog podrijetla. Proizvođači su zbog toga prisiljeni koristiti znatno udaljenije granične prijelaze i trpjeti velike troškove.
Sir iz Livna, kako bi se plasirao na tržište Dalmacije, kojem gravitira još od davnina, umjesto 60 mora putovati čak 300 kilometara.
Livanjska mljekara jedan je od najstarijih i najvećih proizvođača sira u BiH, s 50 radnika u proizvodnji. Posjeduje i najveću zrionicu u regiji s kapacitetom od 200 tona sira. Ipak, kako bi izvezli svoje proizvode, prisiljeni su ići preko graničnih prijelaza Bijača i Gradiška.
“To nam povećava troškove, prije svega logističke. Jedan dio asortimana koji zahtijeva svakodnevnu isporuku nam se ne isplati proizvoditi za to tržište. S druge strane, dinamiku isporuka morali smo prilagoditi tako da sada izvozimo jednom mjesečno ili dva puta u sezoni, a ranije smo to radili svakodnevno”, rekao je za Agroklub Želimir Čamber, direktor Mljekare Livno.
Trpe i kooperanti s kojima ova mljekara surađuje. Jedan od njih je Eko farma Rašćani iz Tomislavgrada, općine koja je najveći proizvođač kravljeg mlijeka u Federaciji BiH. Farma ima oko 340 grla stoke. Bave se tovnim uzgojem i proizvodnjom mlijeka, te su drugi po veličini u ovom kantonu.
“U Mljekari Livno imaju velike troškove transporta, i logistički im poskupljuje otkup robe za izvoz u EU, zbog čega nam ne mogu povećati cijenu otkupa. Upravo iz tih razloga Kamensko bi trebalo biti otvoreno. U Udruzi stočara HBŽ ima mnogo ozbiljnih proizvođača, više od stotinu, a već 13 godina čekamo da se taj proces završi. Mislim da se taj problem može jednostavno riješiti”, ističe Mario Baković, direktor Eko farme Rašćani iz Tomislavgrada.
Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Ilija Cvitanović, nedavno je pokrenuo inicijativu da se izvrši prekategorizacija graničnog prijelaza Kamensko. Inicijativa je preko ovog doma upućena Vijeću ministara BiH, koje je nadležno da u dogovoru s Hrvatskom, odnosno EU-om, Kamenskom vrati status prijelaza prve kategorije.
“Koliko imam informacija, u tijeku su razgovori s EU-om i RH i očekujem da će se uskoro riješiti problematika vezana uz GP Kamensko, koji ispunjava sve uvjete za obavljanje potrebnih kontrola na granici. Time ćemo osigurati bolji i kvalitetniji život ljudi koji žive na tom području”, kazao je Cvitanović.
Za dosadašnje brojne zahtjeve da se Kamenskom vrati status prijelaza prve kategorije nije bilo razumijevanja. Gospodarstvenici, posebno u poljoprivrednom i stočarskom sektoru, nadaju se da će politika – s obje strane granice – ovaj put konačno imati sluha.
