Bh. Hrvati prvi put odlučuju o UN-ovu novcu za zaštitu zemljišta.
Do sada hrvatske županije i područja nisu dobili ništa od 4,2 milijuna dolara koji su izdvojeni za FBiH, a pomoć je odlazila u Tuzlu i Goražde
Profesorica sa Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Mirjana Milićević izabrana je za voditeljicu UN-ova projekta za FBiH, objavljeno je nakon poziva za izradu nacionalnog plana za dezertifikaciju zemljišta, uključujući razvoj ostalih prirodnih resursa za FBiH, a koji je objavio UN-ov ured UNCCD-a u Bonnu u Njemačkoj. Kako je objašnjeno, dr. Milićević odabrana je na temelju referencija kao supredsjedateljica za međuvladin program IPBES “Znanost kao potpora politici u korištenju prirodnih resursa, focal point Bernske konvencije za BiH, iskustvo na izradi brojnih nacionalnih planova i strategija za BiH”.
Važna uloga
Prvi je to put da se na ovoj funkciji nalazi jedan hrvatski predstavnik budući da su do sada na ovome mjestu bili bošnjački dužnosnici te su se povlačila i značajna financijska sredstva iz domaćih i međunarodnih fondova.
Ovaj UN-ov program za sprječavanje degradacije zemljišta UNCCD pruža financijsku pomoć zemljama u razvoju na zaštiti zemljišta u cilju održive uporabe poljoprivrednog zemljišta, šuma, voda i ostalih prirodnih resursa.
Za to je temeljni međunarodni ugovor o zaštiti tla, koji je BiH ratificirala 2010. godine i koji obvezuje na uređenje zaštite tla nacionalnim propisima. Nacionalni plan za degradaciju zemljišta u FBiH izravno uključuje plan za razvoj poljoprivrede, ruralnog razvoja, turizma i prirodnih resursa voda i šume. U okviru triju UN-ovih programa do sada je u BiH uloženo 4,22 milijuna dolara, i to za posljedice klimatskih promjena dva milijuna dolara, za krajobraznu raznolikost 1,5 milijuna te za degradaciju zemljišta 728.000 dolara.
Do sada su ovi programi provođeni bez mogućnosti pravedne nacionalne podjele na cijelu Federaciju BiH, a napose bošnjački i hrvatski dio. UNCCD program u BiH provodi se redovito prema istom načelu , tako da su se sredstva i projekti dodjeljivali uvijek istim osobama koje predvodi prof. Hamid Ćustović.
Tako je, primjerice, UN-ovim sredstvima, uz institucionalnu potporu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, napravljen nacionalni plan za degradaciju zemljišta i planiranje aktivnosti u poljoprivrednim područjima FBiH.
Jednostrane odluke
Sve te aktivnosti obvezno je provodio upravo profesor Ćustović. Valja reći kako zahvaljujući takvom, očito pristranom, pristupu do sada u hrvatskim županijama planiran samo jedan projekt.
Radi se o procesu komasacija poljoprivrednih područja u Ravnom. No, valja pri tome reći kako je i taj projekt financirala Općina, što znači kako ni taj projekt nije de facto financiran iz zajedničkih sredstava iz UNCCD programa za razliku od drugih područja u bošnjačkim županijama. Posebno je to vidljivo na području Tuzlanske i Bosansko-podrinjske županije.
Dokle je išlo daleko, čak unatoč višegodišnjim nastojanjima da se aktivno uključe hrvatski predstavnici u ove aktivnosti, rezultiralo je time da su tek pojedinci angažirani, uz minimalan angažman i nikakvo financiranje. Da se ne govori kako se planiranje razvoja hrvatskih županija u okviru sredstava iz UN-ovih programa nikada nije uzelo u obzir.
Zato je važan ovaj UN-ov ugovor kojim je po prvi put na vodećoj poziciji hrvatski kadar koji će predvoditi izradu nacionalnog plana degradacije zemljišta, uključujući razvoj ostalih prirodnih resursa za FBiH.
U jednome slučaju odobren je projekt komasacije u Ravnom, ali ga je platila Općina
Novac se koristi za sprječavanje uništavanja plodnog zemljišta
Dr. Milićević odabrana je zbog referencija za program “Znanost kao potpora politici u korištenju prirodnih resursa”
