Dvojica bošnjačkih dužnosnika, koja su svojedobno pripadala istom političkom jatu, iznijela su identična stajališta u vezi s izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je predložio HDZ BiH, a koje podupiru sve hrvatske stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru.
Te tvrdnje izrekli su čelnik SDA Bakir Izetbegović i lider NiP-a Elmedin Konaković. Obojica tih političara, iako svjesna postojanja dviju presuda Ustavnoga suda koje jasno demantiraju njihove stavove, inzistiraju na tvrdnji da su izmjene Izbornog zakona neustavne. U tome su, kako tvrde, predložene izmjene zakona neprihvatljive jer smatraju da nisu utemeljene na europskim i domaćim zakonodavnim normama, piše Večernji list BiH.
Međutim, odluke Ustavnog suda BiH posve su suprotne, a tekstovi presuda jasno pokazuju tko ne govori istinu. Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda, istaknuo je da bi, prema prijedlogu HDZ-a BiH, Izborni zakon trebao biti promijenjen, ali u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava.
Nitko nije tražio
Konaković je također napomenuo kako je za “trojku” jedino prihvatljivo rješenje koje briše nacionalne prefikse u izbornom procesu kako bi se omogućilo svakom građaninu BiH da bude kandidat za Predsjedništvo bez obzira na nacionalnu pripadnost. Bakir Izetbegović iz SDA je pak rekao kako “nitko nije dužan izmijeniti Izborni zakon”, sugerirajući da je prijedlog HDZ-a BiH neustavan.
Izetbegović je naglasio da ni jedna izmjena zakona nije nužna jer Ustav Bosne i Hercegovine već jasno definira načela na kojima se temelji izborni proces. Točka 39. presude Ustavnoga suda U-3/17 u dvije rečenice eksplicitno raskrinkava bošnjačke prvake, odnosno pokazuje njihovu nakanu da je cilj nastaviti političko nasilje nad Hrvatima nametanjem hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. Bošnjački klub Doma naroda je 2017. uložio vitalni interes na usvajanje izmjena Izbornog zakona u Domu naroda, na što je Ustavni sud jasno odgovorio.
“Prijedlog zakona temelji se na istim načelima iz Ustava BiH i Izbornog zakona kao i postojeća rješenja, prema kojima se za člana Predsjedništva BiH s teritorija Federacije BiH biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat. Ponuđeno rješenje na drugačiji način regulira samo procedura njihova izbora, a koja bi trebala osigurati, kako je u obrazloženju prijedloga navedeno, opće načelo demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike, odnosno da svaki konstitutivni narod sam bira svoje predstavnike u zakonodavnoj vlasti – stoji u obrazloženju.
Presuda Ustavnog suda BiH iz 2017. godine, koja se odnosi na odredbe o izboru članova Predsjedništva, donosi nekoliko važnih zaključaka. A to je da se izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine mora provoditi prema postojećim ustavnim načelima koja ne nalažu dodatne izmjene Izbornog zakona koje bi mogle rezultirati diskriminacijom.
Nije utemeljena ni tvrdnja da bi izmjene zakona koje predlaže HDZ BiH dovele do kršenja temeljnih ljudskih prava. Ustavni sud jasno je naveo da su sve izmjene koje zadiru u ustavne i zakonodavne okvire nužno usklađene s europskim normama i presudama Europskog suda za ljudska prava, što implicira da se sve izmjene moraju provoditi u skladu s načelima demokratskog izbornog procesa, bez favoriziranja bilo kojeg naroda ili narodne skupine.
Nije ugrožen
Presuda iz 2017. godine također naglašava važnost provedbe presuda Europskog suda. Iako politički lideri poput Konakovića i Izetbegovića inzistiraju na tvrdnjama o neustavnosti prijedloga izmjena Izbornog zakona, presude Ustavnog suda BiH jasno pokazuju da su takve tvrdnje bez osnovanosti.
Sudska praksa i presude iz 2017. i 2022. godine potvrđuju ispravnost predloženih izmjena, pod uvjetom da se provedu u skladu s Ustavom i međunarodnim pravima. Istodobno, u presudi Ustavnoga suda BiH iz 2022. godine jasno se ističe da ničim nije ugrožen vitalni bošnjački nacionalni interes unatoč tome što su to izjavila petorica bošnjačkih izaslanika državnog Doma naroda.
“Ustavni sud ne uočava ništa što bi dovelo u pitanje vitalni interes bošnjačkog naroda zato što prijedlog zakona ne mijenja dosadašnji način izbora bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH.
Ustavni sud smatra da čl. 5. i 6. prijedloga zakona ne rezultiraju povredom vitalnog interesa bošnjačkog naroda kako to tvrde potpisnici izjave”, navodi se u presudi. Identičan prijedlog sada je pred Domom naroda.
