Osim poplava koje su napravile pustoš u nekoliko gradova BiH, na terenima zasićenim vodom možemo očekivati i pojavu novih klizišta, upozorava akademik Hazim Hrvatović, bh. ekspert za geologiju i tektoniku.
– Naročito na terenima koji su izgrađeni od stijena koje su pogodne za to, gdje ima puno glinovitih stijena, nanosnih materijala, a posebno na padinama koje su već zasićene sa vodom. Nove količine padalina će dodatno olakšati kretanje materijala niz padinu – pojašnjava Hrvatović u razgovoru za “Avaz”.
Građani i bh. dužnosnici već dva dana ukazuju da tragedija u Donjoj Jablanici ne bi imala ovako strašne posljedice da na padini iznad naselja nije izgrađen kamenolom. Profesor Hrvatović slaže se sa takvim ocjenama.
– Uzrok je sigurno velika količina materijala koji je došao s područja kamenoloma i dijela prostora koji se nalazi ispod kamenoloma. Bar prema onome što sam uspio vidjeti na snimcima u pitanju je nasip iz tko zna kojeg vremena. Prostor iznad kamenoloma, materijal u kamenolomu je zasićen vodom bio, pritisak na prostor ispod kamenoloma je bio tako veliki da je praktično sva masa u jednom momentu se sručila na Donju Jablanicu – ističe prof. dr. Hrvatović.
Malo razmišljamo o posljedicama dok sječemo šume, pregrađujemo rijeke, a objekte poput kamenoloma gradimo iznad naselja, slaže se naš sugovornik. Ipak, ocjenjuje, da je ovakvu nesreću teško bilo predvidjeti, za razliku od dijela pruge prema Komadinovom vrelu koja je uništena, a koja je i građena na nasipu a ne osnovnoj stijeni. Mnogo je preporuka kako izbjeći ovakve katastrofe, koje nam se u posljednjih par desetljeća ponavljaju.
– Problem je gdje praviti kuće, gdje postavljati objekte, jer svi mi volimo pored vode, blizu puta. Istovremeno zatrpavamo rijeke, bacamo sve moguće vrste otpada u rijeke pa je to sigurno jedan od problema. Sužavamo korita rijeka, sječemo šumu, sve su to aktivnosti koje imaju negativne posljedice, što je najgore, po ljudske živote – ističe akademik Hazim Hrvatović.
