ISTAKNUTE VIJESTI

spot_img

(VIDEO) Ovo nije Kijev, ovo je glavni grad Francuske poznat po nadimcima ‘Grad ljubavi’…

Hercegovina.in

Bivši veleposlanik: U Francuskoj je ograničeni građanski rat. Le Pen ima šansu za pobjedu…

 

- Tekst se nastavlja ispod oglasa -

Čini se da ova pobuna ima potencijala da dugo traje jer su se uključili i divljaci koji razbijaju, kradu na užas vlasnika imovine i građana koji traže socijalni dijalog, a ne nasilje, a dijaloga nema, govori nam nekadašnji veleposlanik u Parizu, Mirko Galić

 

- Tekst se nastavlja ispod oglasa - EasyRent BiH

Pariška policija objavila je kako je privela 885 ljudi u nasilnim prosvjedima diljem Francuske. U subotu su održani masovni prosvjedi u Parizu, Lyonu, Marseilleu i drugim gradovima, tijekom kojih su zabilježeni sukobi s policijom, paljenje vozila, pljačke trgovina i napadi na javne zgrade. Jedan od najtežih incidenata bilo je paljenje povijesne gradske vijećnice u Limogesu, gdje se požar proširio na gornje katove i krov, a toranj zgrade se urušio. Incident je izazvao snažne reakcije javnosti i vlasti te postao simbol eskalacije nasilja tijekom prosvjeda.

550.000 ljudi okupilo se u subotu diljem Francuske na dan prosvjeda protiv „visokih troškova života“, šest mjeseci uoči predsjedničkih izbora u drugom najvećem gospodarstvu Europske unije čiji javni dug istovremeno obara rekorde.

- Tekst se nastavlja ispod oglasa -

Strano uplitanje
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot upozorio je na strane pokušaje manipulacije francuskom javnošću i optužio Elona Muska da putem društvene mreže X omogućuje kampanje internetskog uznemiravanja europskih političkih čelnika i utječe na javnu raspravu uoči francuskih predsjedničkih izbora 2027. Među akterima koji, prema Barrotovim upozorenjima, pridonose širenju dezinformacija i produbljivanju društvenih podjela naveo je Rusiju, Kinu, Iran i američki pokret MAGA povezan s Donaldom Trumpom. Američki predsjednik je pripisao francuske prosvjede masovnim migracijama i islamu, tvrdeći da oni predstavljaju prijetnju francuskom društvu.

Bivši veleposlanik u Parizu i novinar Mirko Galić govori nam da je u Francuskoj buknuo ograničeni građanski rat.

– Prosvjedi koji su izbili zbog legitimnih zahtjeva francuskih učenika i studenata prešli su u fazu ograničenog građanskog rata, Francuzi govore o kaosu, ali stanje je negdje između kaosa i ograničenog građanskog rata jer se narod sukobljava s vlašću. Na tim prosvjedima nisu samo mladi. Može se govoriti da je ovo prosvjed protiv nezadovoljstva u školstvu, društvu, padom standarda, ali je prešlo u napad na samu vlast i državu. Macron je rekordno nepopularan u cijeloj povijesti Pete Republike, znači od 1958. do danas i on je svoju nepopularnost opravdao jer nije napravio gotovo ništa što će ga obilježiti kada ode s vlasti. Na početku se najavio kao inovator jer je došao na vlast bez svoje stranke što je anomalija. U prirodi Francuske Pete Republike je da predsjednik ima svoju stranku, a Macron je improvizirao i pokušao stvoriti ‘gemišt’ sa strankama koje ne bi bile ni lijevo ni desno. Njegov slučaj je pokazao da je to nemoguće jer politika još uvijek funkcionira na temelju suprotnosti ljevice i desnice iako se to smanjilo. On nema većinu u parlamentu, a bez nje su mu ograničene ovlasti. Pobuna protiv Macrona je pobuna protiv stanja u Francuskoj koje je on u ovih 10 godina stvorio. On je na vlast došao iz banke bez karizme i nije ju izgradio u ovih deset godina – govori nam Mirko Galić.

 

Što žele studenti
Glavni zahtjevi francuskih učenika i studenata su: rješavanje kroničnog nedostatka nastavnika i osoblja, obnova dotrajalih školskih zgrada, stopiranje ukidanja radnih mjesta u prosvjeti i borba protiv društvene nejednakosti i pada standarda. Sada se događa konvergencija borbe, to jest spajaju se različite prosvjedne skupine s različitim zahtjevima.

– Prvi put u francuskoj povijesti kolo su poveli maloljetnici, srednjoškolci, tinejdžeri. Vjerojatno zbog društveni mreža danas mladi sazrijevaju ranije. Oni su pokrenuli pobunu koju su naslonili na stanje u školama, stambeno pitanje, nehigijenski uvjeti, to su sindikalni zahtjevi. No, ti sindikalni zahtjevi su se pretvorili u političko pitanje jer je na dnevni red došao socijalni standard ljudi, a to je tamo jako osjetljivo pitanje jer je Francuska imala manje socijalne razlike u odnosu na druge države. Nove tehnologije su pojačale te razlike, a vlasnici tih tehnologija drže golema bogatstva. Sada prvotni učenički i studentski zahtjevi eskaliraju jer se počelo razgovarati o rasporedu državnog novca, zašto država toliko izdvaja za vojsku, a ne za obrazovanje. Tim pitanjima su mladi privukli i odraslu populaciju. Budućnost prosvjeda ovisi o socijalnoj bazi i tko će ju predstavljati učenici, radnici i kako će država na njih reagirati. Sada država odgovara nasiljem i represijom, a nasilje na nasilje daje dvostruko nasilje. Francuska je sada u stanju u kakvom je bila i kroz povijest, ali ovi prosvjedi i neredi su opasni jer se događaju šest mjeseci pred izbore. Sada se u izbore uključuju politički akteri i s ljevice i desnice – rekao nam je gospodin Galić.

Postavlja se i pitanje ideološkog stremljenja prosvjednika jer se po francuskim ulicama mogu vidjeti palestinske zastave, nose se Arafatove kefije oko vrata, a vlast je optužila ljevičarske stranke za sufliranje i potenciranje prosvjeda koji su se pretvorili u masovne nerede.

– Tu ima puno djece migranta, čiji su roditelji došli iz arapskih zemalja i bivših francuskih kolonija. Među prosvjednicima ima i ljevice i desnice jer nisu svi jednostrani. Prosvjede se više veže uz ljevicu jer se politika Marine Le Pen uglavnom bazira na širim političkim temama od pitanja suverenizma i pitanja Europe. Samo obrazovanje i školstvo je preusko za izražavanje njene politike, a javlja se i Jean-Luc Mélenchon koji je tri puta izgubio izbore. Marine Le Pen ima realne izglede za pobjedu. Mélenchon sada kuca na sva vrata i traži birače, a šanse Le Pen rastu jer mladi su prema statistikama više za radikalne desne opcije, ali i radikalna ljevice je jaka. Ovo ide na ruku Le Pen jer ona traži snažnu državu, a ovi prosvjedi pokazuju da je država slaba, ali i Mélenchonu koji se želi pokazati kao zaštitnik mladih. Teško će ovo biti završiti jer Francuzi i inače teško završavaju pobune, a čini se da ova pobuna ima potencijala da traje dugo jer su se uključili i divljaci koji razbijaju, kradu na užas vlasnika imovine i građana koji traže socijalni dijalog kojeg nema, a ne nasilje – rekao je Mirko Galić.

Dodao je kako nije pošteno sva ova divljanja i nerede svaliti na migrante i pitanje njihove asimilacije jer Francuska ima povijest nasilnih pobuna i revolucija.

– Francuzi su imali nasilne prosvjede i prije nego što su migranti došli. Ne treba za sve optuživati migrante, oni vjerojatno pridonose povećanju tog nasilničkog tonusa jer se nisu dovoljno integrirali iz dva razloga. Prvi je kulturološki, svjetonazorski, njima je i crkvena i svjetovna vlast jedno, a Francuska je radikalno sekularna, oni su jasno odvojili crkvu i vlast. Drugi razlog je taj što migranti i dalje žive u predgrađima francuskih gradova. Oni ne žive u centru Pariza nego u predgrađu. To su dva razloga nestabilnosti koju uzrokuju, ali sklonost prosvjedima, bunama, neredima datira prije nego se Francuska riješila svojih kolonija i prije nego su stanovnici njenih kolonija stigli u Francusku trbuhom za kruhom. Francuska je po svom duhu pobunjenička i nažalost to uvijek prelazi u nasilje. Čak kada i slave sportske pobjede događaju se neredi i profitiraju oni koji imaju rušilačku sklonost – rekao je Galić.

 

Ministar Jean-Noël Barrot optužio je Elona Muska, MAGA-u, Ameriku, Rusiju, Iran, Kinu i jednu izraelsku tvrtku da manipuliraju neredima, Trump je za nerede optužio islam i nekontroliranu migraciju.

– Američka reakcija je očekivana, u SAD-u manje vole Francusku nego Francuska SAD, a Trump da može utopio bi Francusku u čaši vode. Putin ima svoju mrežu i Rusija koristi sve mogućnosti utjecaja na izbore, gdje su izbori tu je Putinova Rusija sa svojim tehnološkim aparatima. Putin ima interes i u Njemačkoj i Francuskoj. Marine Le Pen se mora od njega ograditi. Putin ima interesa i u Srbiji i Crnoj Gori, imao ih je i u samoj Americi, Trump je njegov miljenik i on mu vjerojatno sada vraća ovim mjerama koje su skandalozne za napadnutu Ukrajinu. U Francuskoj će sve strane sile biti upletene u onoj mjeri u kojoj mogu, a da ne budu direktno u kampanji jer Francuska je strašno bitna za budućnost Europe. Ako se Francuska okrene u desno onda će se morati miješati karte u Europi. Rusi su dominantni, ali i Francuska ima sposobnosti odvraćanja. Francuska je uz Njemačku najjača sila u EU. Ako se Francuska okrene u desno to će promijeniti odnose u Europi.

 


Neredi su i u Belgiji, Španjolskoj, Italiji, Albaniji, sada se spominje međunarodna kampanja imena International Youth Strike u Kolnu u Njemačkoj koja najavljuje prosvjede diljem Europe 20. studenog uključujući i u Zagrebu.

– Socijalna situacija je pogodna za revolucionarno djelovanje jer se države ne podređuju narodu, nego države podređuju narod sebi. Militarizacija je veliki problem, pogotovo za mlade. Ne mogu europske zemlje budućnost bazirati na tome koliko će izdvajati za oružje, a pristale su na Trumpovu računicu jer naoružavanje europskih država pojačava prihode američkim vojnim proizvođačima. Amerika profitira od militarizacije Europe, a mladi imaju poseban refleks na to jer oni će ratovati ako sutra dođe do rata. Hoće li doći do pobune sljedeći mjesec i hoće li se pronaći dovoljno aktivista, pa i tu u Zagrebu? Kada je izbila pobuna 1968. nitko nije unaprijed telefonirao, ona je nastala spontano. Meni ove najave ne izgledaju da će dovesti do revolucije – zaključio je Mirko Galić.

najnovije vijesti