O pravnom aspektu odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka o dopunama Krivičnog zakona BiH koje kažnjavaju negiranje genocida i veličanje ratnih zločina i njihovih počinilaca, u Dnevniku 2 BHT1 govorio je Josip Muselimović, pravni stručnjak.
Bolje ikad, nego nikad
– U našem narodu ima izreka – bolje ikad, nego nikad. Ja osobno mislim da je ovakvu odluku trebalo donijeti davno i tako zaustaviti one koji negiraju pravomoćne sudske odluke i veličaju ljude koji su počinili najteža kaznena djela. Ova odluka je bila neophodna zato što smo dokazali da kao narod nismo spremni kazati: „Ovo je moj veliki grijeh, oprostite“. Ako nismo to sami u stanju učiniti , onda neko sa strane treba donijeti ovakav zakon – rekao je Muselimović.
On ističe kako je u 12 detaljno obrađenih presuda Međunarodnog suda za ratne zločine detaljno objašnjeno što je kazneno djelo genodicida. U izradi tih presuda, naveo je Muselimović, sudjelovale su 34 najeminentnija suca iz 30 zemalja.
– Ja, kao odvjetnik sa dugogodišnjim iskustvom, pitam sebe tko sam ja da mogu negirati ono što su moje kolege, međunarodni suci rekli, a to je da je u srpnju 1995. godine zaista počinjeno kazneno djelo genocida. Ja to mišljenje dijelim i poštujem odluke međunarodnog suda. Definitivno je vrijeme je da naši politički vjetropiri, koji potpuno neodgovorno u jednoj ruci nose snop slame, a u drugoj plamen, ne znaju da se ta iskra može zapaliti i da se na ovim prostorima ponovno može dogoditi ono što se dogodilo prije 25 godina – kaže Muselimović.
Pravosudni sistem
On je kategoričan kako se odluke svih sudova, pa i onih najmanjih, općinskih, moraju poštivati jer nam inače, kako kaže, ne bi trebao pravosudni sustav i svako bi mogao raditi što hoće.
Muselimović također očekuje kako će odluka visokog predstavnika u narednom periodu biti žestoko napadana.
– Ja se pitam, imamo li mi pravosudni sistem i ima li taj pravosudni sistem političku pozadinu da će moći procesuirati one koji počine ovo djelo – rekao je Muselimović.
