Nakon saslušanja o stanju na Zapadnom Balkanu, održanog u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a, dio političke scene u Bosni i Hercegovini ponovno je snažno uznemiren.
Dok su Hrvati godinama nastojali pronaći put ka izmjenama Izbornog zakona, čini se kako se ljestvica sada podiže – pa treći entitet sve jasnije postaje nova točka političkog fokusa.
Oslonac se, prema svemu sudeći, pronalazi u smjeru nove američke politike, koja pokazuje sve više razumijevanja za položaj Hrvata u BiH. Ipak, ključnim ostaje nastaviti s intenzivnim lobiranjem, piše portal RTV HB.
Pobjedom Donalda Trumpa mijenja se globalna politička slika. Lijeve ideologije bivaju sve više propitivane, desne stranke u Europi jačaju, granice se zatvaraju, a pristup migracijama postaje stroži. Ovakvi trendovi reflektiraju se i na Bosnu i Hercegovinu, gdje je godinama – uz potporu dijela zapadnih diplomata – gurana ideja građanskog modela.
No nakon nedavne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, kao i Trumpove čestitke povodom Dana državnosti BiH, u kojoj je izričito spomenuo tri konstitutivna naroda, postalo je jasno da međunarodni okvir dobiva drukčiji ton. “Vrijeme je za funkcionalnu državu”, poručuje jedan od bliskih ljudi nove američke administracije.
Dodatnu buru izazvalo je javno izlaganje Maxa Primorca, koji se otvoreno založio za formiranje trećeg entiteta kao model zaštite Hrvata – odnosno katolika – u BiH. Njegove izjave naišle su na oštre reakcije sarajevske politike.
“S druge strane, ti isti akteri nisu bili glasni kada se godinama urušavao daytonski tronožac, i to upravo preko leđa Hrvata”, kaže hrvatski izaslanik u federalnom Domu naroda Damir Džeba.
Da sustav ne funkcionira zbog nametanja građanskog koncepta u višenacionalnoj državi, smatra i politički analitičar Frano Yehuda. Prema njegovim riječima, funkcionalnost BiH može biti obnovljena samo vraćanjem na modele koji uvažavaju njezinu nacionalnu strukturu – a jedan od takvih modela jest i mogućnost formiranja trećeg entiteta, ideje koja je bila aktualna i uoči potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Neslužbeno doznajemo kako su “sve karte sada na stolu”. Diplomatski izvori potvrđuju da je ovog tjedna u Washingtonu niz važnih sastanaka održao i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji se susreo s bliskim suradnicima Donalda Trumpa. Dok su Hrvati posljednjih godina inzistirali na minimalnim korekcijama kroz Izborni zakon, čini se da se ciljevi ubrzano mijenjaju – a spremnost da se o tome razgovara raste upravo u centrima međunarodne moći.
