Izazovi svakodnevnog života neupitno djeluju kako na cjelokupni organizam, tako najviše na živčani sustav pa se nerijetko na kraju radnog dana osjećamo umorni, iscrpljeni i izbačeni iz ravnoteže.
Zbog burnog dnevnog ritma, mnogi ne mogu pronaći ni odgovarajući noćni pa se često bore s nesanicom zbog koje ulaze u zatvoreni krug jer nema odmora za mozak.
Vitamini B-kompleksa
Umjesto tabletama, možda je najbolje da živce tretiramo vitaminima koji im možda i nedostaju zbog iscrpljenosti organizma te stoga osjetimo pojačanu nervozu ili anksioznost. Među vitaminima koje naš živčani sustav najviše koristi su vitamini B skupine, naročito vitamini B1, B6 i B12.
Vitamin B1 ili tiamin
Vitamin B1 ili tiamin, ima posebno značajnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata. Nalazi se najviše u ljuskama integralnih žitarica (još jedan razlog da kupujemo proizvode od nerafiniranih žitarica, kao što su integralna riža, tjestenina, brašno, keksi…), kvascu, mlijeku, mesu, povrću i voću te orašastim plodovima.
Vitamin B1 se preporučuje trudnicama koje ga trebaju u većim količinama, dojiljama i sportašima koji se više troše, ali i alkoholičarima, srčanim bolesnicima te svima onima koji imaju problema s koncentracijom i učenjem, depresijom i neurozama, ljudima koji konzumiraju previše rafiniranih ugljikohidrata, probleme s ubrzanim radom štitnjače itd.
Vitamin B6 ili piridoksin
Vitamin B6 ili piridoksin još je jedan u nizu koji pomažu radu našeg živčanog sustava, ali i bez kojeg se ne može stoga je potrebno raznoliko jesti kako bi ga se stalno obnavljalo u tijelu. Loše djeluje i u suprotnom slučaju, ako ga imamo previše u organizmu, zato ga je najbolje uzimati iz prirodnih izvora, umjesto nadomjestaka – integralnim žitaricama, mlijeku, mesu peradi, ribi, bananama, kukuruzu, orasima, avokadu.
Osim što pomaže stvaranje crvenih krvnih stanica, vitamin B6 pomaže i kod nesanice, pms-a, epileptičnih napada, sindroma karpalnog tunela, potiče stvaranje imuniteta i prijenos živčanih impulsa. Odsutnost ovog vitamina prepoznat čete po aknama, ekcemima i sličnim upalama na koži, slabosti mišića, razdražljivosti, umoru, mučninama, ali i depresijama, razdražljivosti i lošem raspoloženju.
Vitamin B12
Iako svi vitamini B kompleksa utječu na živčani sustav, vitamin B12 jedini je koji se skladišti u jetri i to 10-12 godina. Neizmjerno je bitan za izgradnju novih stanica, zajedno s folnom kiselinom. Ukoliko ga nedostaje, folna se kiselina izbacuje u krv.
Nedostatak vitamina B12 može uzrokovati anemiju, u kojoj su eritrociti veći od prosjeka, ali ih ima u manjim količinama. B12 utječe na živčani sustav tako što sudjeluje u izgradnji zaštitnog sloja na živčanim stanicama. Upravo taj sloj zadužen je za prenošenje živčanih impulsa.
Njegov nedostatak, stoga utječe direktno na slabo pamćenje, a u prilog tome ide i podatak da čak 70% pacijenata koji imaju Alzheimerovu bolest ima problema s nedostatkom vitamina B12. Dakle, od iznimne je važnosti na vrijeme uzimati dovoljno ovog vitamina B skupine.
Vitamin B12 i folna kiselina sudjeluju u proizvodnji serotonina, noradrenalina i dopamina koji su zaslužni za dobro raspoloženje. Ukoliko njih nema osjećamo se depresivno, anksiozno i malaksalo.
Ima ga dosta u raznovrsnoj prehrani, stoga ga nije potrebno nadomještati ukoliko se raznoliko hranite. Ima ga najviše u namirnicama životinjskog podrijetla kao što su jetra, tuna, losos, haringa, jaja, sir… Pivo i kiseli kupus namirnice su biljnog podrijetla koje ga sadrže.
Trudnice i dojilje najčešće dobiju preporuku za suplementima ovog vitamina jer im je potrebna dodatna količina, ali i osobe starije od 55 godina. Neuroze, depresije, napetost, umor, problemi s kosom i kožom gljivice, bolovi u mišićima i sl. mogu pokazivati nedostatak vitamina B12.
Minerali cink i magnezij
Osim vitamina B skupine, još neki nutrijenti igraju ulogu kad je u pitanju naš živčani sustav. Riječ je o glukozi; stoga ne čudi da imamo povećanu potrebu za slatkim kad smo u nekom naročito stresnom periodu; cink koji djeluje na imunitet, a osim u kamenicama ima ga u morskim plodovima, iznutricama, orašastim plodovima, crvenom mesu, integralnim žitaricama, kao i vitamina B skupine.
Cink je zaslužan za sintezu serotonina, koji podiže raspoloženje i melatonina, koji upravlja procesom starenja i općenito jača imunitet. Lecitin također sudjeluje u prenošenju živčanih impulsa, a sadrže ga mliječni proizvodi, jaja, skuše, zob, soja, grašak i leća.
Magnezij prije svega opušta, sprečava glavobolje i migrene, čuva stanice od propadanja, a osim što štiti srce i krvne žile, čuva i živčani sustav. Nalazimo ga u kiviju, mangu, grožđu, artičokama, brokuli, grašku, zelenoj salati, matovilcu, krumpiru, korabi, rabarbari i sirovom kiselom kupusu.
Kolesterol nije dobar ako ga imamo previše, ali u dozvoljenim granicama on zapravo djeluje na naš parasimpatički sustav vegetativnih živaca u velikom mozgu te direktno utječe na sposobnost koncentracije i pamćenje. Proteini su također neizmjerno bitni pri stvaranju hormona koji utječu na naše dobro raspoloženje. Ne jedemo li dovoljno proteina, neće biti čudno što smo depresivni.
