Smirivanje vremenskih prilika i povratak ljetnih temperatura uz vrućine, kao i očekivani veći broj dolazaka turista i dijaspore, bit će obilježje prve polovine kolovoza.
Smirivanje vremenskih prilika i povratak ljetnih temperatura uz vrućine, kao i očekivani veći broj dolazaka turista i dijaspore, uz neizostavne gužve na graničnim prijelazima i prometnicama na ulazima u veće gradove…
Ovogodišnja prva polovina kolovoza donosi sada već tradicionalnu sliku posljednjeg klimatološkog ljetnog mjeseca; vrijeme je to u kojemu će se zbrajati i prvi rezultati ljetne sezone, ali i novac u fiskalnim blagajnama, piše Večernji list BiH.
Društveni aspekt
Naravno, tu je i onaj društveni aspekt ljeta koji karakteriziraju stanovite sociološke specifičnosti bosanskohercegovačkih lokalnih zajednica koje će se i dalje moći pohvaliti i brojnim društvenim događanjima koji na trgovima i ulicama okupljaju značajan broj ljudi. Od festivala i vjerskih blagdana poput Velike Gospe pa do neobveznih i spontanih događaja – u iduća dva tjedna za očekivati je intenziviranje društvenog života općina i gradova prije nego se približimo rujnu, koji donosi svojevrstan povratak u kolotečinu i obveze.
S obzirom na to da će u prometnom smislu ovo vrijeme donijeti i značajne izazove, valja uputiti na činjenicu da je u kontekstu granice i dalje dostupan većih broj graničnih prijelaza za pogranični promet koji su dobili privremeni status međunarodnih. To su Čitluk – Jovića most, Drinovci – Sebišina, Duži – Imotica, Gabela – Gabela Polje I, Hadžin Potok – Bogovolja, Orahov Do – Slano, Kozarska Dubica – Hrvatska Dubica, Vaganj – Bili Brig i Drinovačko Brdo – Slivno, Vinica – Aržano Pazar, Subašići – Dvorine, Tržačka Raštela – Kordunski Ljeskovac, Zagrad – Pašin Potok, Kaldrma – Lička Kaldrma i Prolog – Podprolog.
A ljubitelji ljeta i visokih temperatura, čini se, ponovno će doći na svoje. Nakon razdoblja promjenjivog i kišovitog vremena slijede stabilniji i sunčaniji dani. U utorak još ponegdje moguća je slaba kiša, dok su pljuskovi mogući uglavnom u planinskim područjima. Pritom će dnevna temperatura postupno rasti pa će do kraja tjedna biti vruće, najprije na jugu i sjeveru Bosne i Hercegovine, a zatim i u središnjim područjima, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Osjećaj sparine tijekom dana teško ćemo izbjeći, ali će noći i jutra, bar u središnjim područjima, vjerojatno mnogima biti ugodna.
Minimalne temperature zraka varirat će uglavnom između 13 i 19 °C u Bosni do 22 °C u Hercegovini. Najviše dnevne temperature uglavnom između 22 i 28 °C, na jugu zemlje do 34 °C. Pred kraj tjedna maksimalne temperature uglavnom između 34 i 38 stupnjeva u Bosni do 40 °C u Hercegovini. I početkom idućeg tjedna izgledno je stabilno i pretežno sunčano vrijeme s natprosječnim temperaturama zraka. Osim visokih temperatura, izgledan je i visok indeks UV zračenja. Jutarnje temperature varirat će između 16 °C i 21 °C u Bosni do 24 °C na jugu Hercegovine. Maksimalne temperature između 34 °C i 39 °C u Bosni do 41 °C u Hercegovini.
Ekonomski pokazatelji
Porast temperatura pratit će, u ekonomskom smislu, i porast prihoda u lokalnim zajednicama, značajnim dijelom i zbog potrošnje turista i dijaspore, a potvrdu navedenog moguće je dobiti i usporedbom evidentirane potrošnje putem fiskalnih uređaja u kolovozu 2024. s podacima iz rujna iste godine.
Tako je u kolovozu prošle godine promet iznosio respektabilnih 5 milijardi i 919,6 milijuna maraka, da bi mjesec dana poslije evidentirani promet bio vidljivo manji – 5 milijardi i 447 milijuna maraka. Pad od 472 milijuna maraka svakako je posljedica smanjenja broja posjetitelja u rujnu, kao i odlaska bosanskohercegovačkog iseljeništva. Uzimajući u obzir ove podatke, za očekivati je i kako će u ovom mjesecu iznos potrošnje biti za oko pola milijarde KM veći u odnosu na rujan.
No, isto to iseljeništvo aktivno sudjeluje u novčanim, pa tako i ekonomskim tokovima BiH tijekom cijele godine. Ilustrativno je da su, prema podacima koje je Večernji list dobio iz Centralne banke Bosne i Hercegovine, osobni transferi, odnosno novčane oznake iz inozemstva, u protekloj godini iznosili 4 milijarde i 166,98 milijuna maraka, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu, kada je po ovoj osnovi dijaspora kući poslala 3 milijarde i 787,12 milijuna maraka.
