Proračun je za 773 milijuna veći u odnosu na 2024., a to uvećanje, prema svemu sudeći, trebalo bi rezultirati brojnim zahvatima u smislu podrške projektima infrastrukture, podrške kapitalnim projektima, modernizaciji poljoprivrede, jačanju standarda umirovljenika…
Najvažniji financijski dokument Federacije BiH – prijedlog proračuna za ovu godinu donosi brojna uvećanja sredstava za različite namjene, od infrastrukture, preko potpora gospodarstvu pa do demografije i socijale, a prema navodima nadležnih, u ovoj godini trebalo bi doći do poboljšanja svih segmenata života u entitetu, piše Večernji list BiH.
Proračun iznosi, kao što je poznato, 8 milijardi, 248 milijuna i 574 tisuće KM, što je za čak 773 milijuna ili 10 posto više u odnosu na proračun 2024., a to bi uvećanje, prema svemu sudeći, trebalo rezultirati brojnim zahvatima u smislu podrške projektima infrastrukture, podrške kapitalnim projektima u općinama, gradovima i županijama, modernizaciji poljoprivrede, jačanju standarda umirovljenika…
Brojne aktivnosti
Federalni dopremijer i ministar financija Toni Kraljević predstavio je neke od značajnijih sastavnica ovoga dokumenta, uputivši na 50 milijuna na razdjelu za poplavljena područja, kao i na 100 milijuna KM na razdjelu Ministarstva obrta i poduzetništva u svrhu premošćivanja tranzicije sa sfere dosadašnjih fiskalnih intervencija u sferu fiskalne reforme.
U ovom slučaju, dakle, riječ je o obliku podrške gospodarstvu u entitetu. Nadalje, u smislu mjera pomoći drugim razinama vlasti za županije je predviđeno 200 milijuna KM, dok će općine i gradovi po različitim osnovama moći računati na 101 milijun KM, i to kroz paket od 50 milijuna KM za kapitalne transfere za projekte na razini jedinica lokalne samouprave, 36 milijuna KM za izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju sportske infrastrukture te 15 milijuna za izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju institucija kulture.
U ovom proračunu na rashodovnoj strani je otplata duga koji s kamatom iz ranijeg razdoblja iznosi milijardu i 368 milijuna KM.
Dolazimo i do infrastrukture koja je u fokusu rada vlasti, a osobito kada govorimo o onoj cestovnoj. Ilustracija navedenog je podatak kako je za gradnju autocesta, brzih cesta i magistralnih cesta predviđeno 150 milijuna KM, plus 89 milijuna KM za izgradnju cestovne infrastrukture.
Željeznica je zastupljena kroz iznos od 38,2 milijuna KM, a sredstva su predviđena za različite osnove. Zračni promet, odnosno njegovo unaprjeđenje, bit će podržan sa 7 milijuna KM, dok je 12 milijuna KM predviđeno za nastavak gradnje zračne luke u Bihaću.
U kontekstu umirovljenika Kraljević je potvrdio kako su u proračunu osigurana 332 milijuna KM više za tu populaciju, koja je, dodao je, u posebnom fokusu federalnih vlasti.
– Neki će ga nazvati konzervativnim proračunom, a ja ću svaki proračun nazvati izazovnim u smislu provedbe jer sve ove rashodovne strane treba izvršiti – kazao je Kraljević, podsjetivši kako su sve izvršili u 2024. bez rebalansa.
Zaključio je kako ovaj proračun nosi mnogo dobroga za sve segmente življenja u Federaciji BiH, a to je ilustrirao podatkom kako je na razdjelu Ministarstva rada i socijalne politike došlo do uvećanja s 471 na 592 milijuna KM, pri čemu su u nadležnosti ovoga resora i pitanja poput dječjeg doplatka i roditelja njegovatelja, dok je za Ministarstvo branitelja osigurano 407 milijuna KM.
O prijedlogu proračuna govorio je i federalni premijer Nermin Nikšić koji se, uz ostalo, osvrnuo i na tematiku zdravstva, podsjetivši kako su, iako je završen Zakon o financijskoj konsolidaciji zdravstvenih ustanova, za to predvidjeli 45 milijuna KM.
Nadalje, s obzirom na to da tematika proizvodnje hrane postaje dominantno gospodarsko pitanje, ove je godine za potporu agraru osiguran do sada najveći iznos, i to 183 milijuna KM, pri čemu je Nikšić uputio na sinergiju s udrugama poljoprivrednika.
Značaj poljoprivrede
Ovaj proračun je, poručio je nedavno federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, jasna poruka da ova Vlada stavlja poljoprivredu u fokus svojih prioriteta i da je spremna ulagati u održivu poljoprivrednu proizvodnju, inovacije i projekte koji će doprinijeti unaprjeđenju poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH.
Ovakvo povećanje svakako dobiva na važnosti u vremenu kada situacija na globalnim tržištima donosi brojne neizvjesnosti i izazove u smislu cijena i dostupnosti te se ulaganje u domaću proizvodnju, za što postoje iznimno dobri uvjeti, pozicionira kao pitanje od suštinskog značaja za životni standard i ekonomsku otpornost Federacije BiH.
